Istarske toplice
traži dalje ...Istarske toplice, termalni lokalitet s lječilištem u dolini rijeke Mirne, 10-ak km jugozapadno od Buzeta. Nalaze se u šumovitu kraju, izvan naselja; klima je sredozemna. Ima više termalnih izvora (30 do 36°C), glavni je Sv. Stjepan, koji izvire podno stijene vis. 85 m. Voda je radioaktivna (do 693 Bq/l), visoko sumporovita (33 do 38 mg H2S po litri), a od ukupno 13 minerala najviše još sadrži natrija, kalcija, klora. Ljekovit je i anorganski glinasto-vapneni, sumporni, radioaktivni peloid (fango) natopljen termalnom vodom. U lječilištu Istarske toplice »Sv. Stjepan« liječe se bolesti dišnih organa, lokomotornog sustava, reumatske bolesti, stanja nakon operacija na kostima i zglobovima, neke kronične bolesti grla, kože (psorijaza, dermatoze), kronične ginekološke bolesti (upale, sekundarni sterilitet). Liječenje se obavlja inhalacijama, kupkama, oblozima, fizikalnom terapijom i dr. Terme su bile poznate već u antičko doba (arheol. nalazi rim. novca, nakita, natpisa u kamenu i dr.). Iz sr. vijeka nema pisanih podataka o njima. Spominju se od XVII.st. (1650. novigradski biskup Tomasini). Potom se navode pod imenom Terme Santo Stefano. Prva je analiza vode načinjena u XIX.st., nakon čega su vlasnici posjeda Pietrapelose, obitelj Gravisi, podignuli u toplicama lječilište (dvije drvene zgrade). Zbog vrijednih ljekovitih sastojaka otkrivenih potonjim analizama, toplice su se pročule diljem Austro-Ugarske Monarhije te se lječilišni prostor širio. Radioaktivnost je otkrivena 1939. U II. svj. ratu zdanja su gotovo uništena, te se 1956–60. lječilište obnavljalo i proširivalo. U novije doba adm. brigu o Istarskim toplicama vodio je Istraturist iz Umaga, te Medicinski centar iz Pule, pa hotelsko-turističko poduzeće Riviera iz Poreča. U njima su za Domovinskoga rata boravile mnogobrojne izbjeglice. Privatizirane su 1996. Područje Istarskih toplica poznato je i po nalazima bijeloga tartufa. Na stijeni iznad izvora Sv. Stjepan nalaze se ruševine stare crkvice sv. Stjepana, a u blizini ostatci prapov. gradine i rim. utvrde.
LIT.: A. Čargonja, Istarske toplice kroz vjekove, Istarski mozaik, 1967, 3; V. Zidarić, Prirodni faktor u rehabilitacionom postupku lječilišta Istarske toplice, Buzetski zbornik, 1976, 1.
I. Rudelić


članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.
Istarske toplice. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 20.4.2025. <https://istra.lzmk.hr/clanak/istarske-toplice>.