Kašćerga

Kašćerga, naselje 7km sjeverozapadno od općinskoga središta Pazina (45°18′N; 13°54′E; 383m nadm. vis.); 279st. (2001). Nalazi se na jezičku iznad doline Butonige, ispod brežuljka na kojemu je crkvica sv. Antuna Padovanskoga i po kojem se brdo zove Padova, pa otuda tal. naziv sela (Villa Padova). Stanovnici se bave isključivo poljodjelstvom (vinogradarstvo, voćarstvo). Područje je bilo nastanjeno u prapovijesti i antici, a naselje se prvi put spominje 1177. kao Carsiaga. Tada je postala feud. leno porečkoga biskupa, zatim je prelazila iz ruke u ruku crkv. feud. gospodara, a sred. XIII.st. prešla je pod vlast Pazinske knežije. U drugoj pol. XV.st. nakon osmanlijskih prodora u sjev. Istru i ratnih pohoda kneza Ivana VII. Frankopana, u Kašćergi je živjelo samo 6 st. (1498). U urbaru Pazinske knežije 1498. upisana kao Kasternn, a u XVII.st. službeno je umjetno preimenovana u Kaiserfeld, što je postalo ime baruna Rampelli, koji je feudom tada gospodario. S obzirom na blizinu granice knežije s mlet. Istrom (motovunskom općinom), K. je često stradavala, zemlja je povremeno ostajala neobrađena i napuštena, tako da su u više navrata naseljavani novi stanovnici. Župna crkva sv. Marka evanđelista izgrađena je 1686. a obnovljena 1891. Zvonik uz crkvu (17m) podignut je 1801. Crkva sv. Antuna Padovanskoga (drugog imena Bl. Djevice Marije od Snijega) izgrađena je u XII.st., a obnovljena 1859. Na toj je uzvisini vjerojatno bio feud. kaštel.

R. Matijašić