luke nautičkoga turizma
traži dalje ...luke nautičkoga turizma, obuhvaćaju marine, suhe marine, privezišta i sidrišta, što se često poistovjećuje sa sport. lukama za pružanje usluga plovilima i posadama tzv. četvrte flote. Marina je specijalizirana luka namijenjena nautičko-turističkom prometu. Raspolaže kompleksom objekata i uređaja za privez plovila, smještaj na kopnu, spuštanje u vodu, pregled ispravnosti, popravak, održavanje, čuvanje i zimovanje, za tehn. pomoć i opću opskrbu jahta i drugih plovila za nautičku razonodu, rekreaciju i sport, te za odmor i ugostiteljske usluge posadama brodova na obali.
U hrv. dijelu Istre sred. 2003. bilo je 13 marina I., II. i III. kategorije i nekoliko privezišta. Viša kategorija marine, prema standardima i normama, znači bolji sadržaj, uslugu i kvalitetu marine.
Postojeće marine i privezišta s vezovima u moru i mjestima na kopnu odjednom mogu prihvatiti oko 4200 jahta, glisera i drugih sportsko-rekreacijskih i zabavnih plovila. Najveće kapacitete imaju marine Veruda (810) i Umag (638). Posebne maritimne pogodnosti za prihvat velikih jahta, dužine 40 do 50m, pa i veće, imaju porečka grad. luka, Pula i privezište Brijuni. Marina Pula jedina nema kapacitete na kopnu ni uređaje za izvlačenje plovila iz mora i potrebnu opremu za servisiranje brodica, a ti se nedostatci nadoknađuju u brodogradilištu Uljanik. Programiranim razvojem predviđeno je obogaćenje kapaciteta nautičkoga turizma izgradnjom suvremenih marina kao temeljnih objekata i privezišta kao komplementarnih.
LIT.: V. Šimičić, Klasifikacija i kategorizacija luka nautičkog turizma, Ugostiteljstvo i turizam, I–II, 1991.
I. Blažević
LUKE NAUTIČKOGA TURIZMA, marine i privezišta u Istri
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.
luke nautičkoga turizma. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 24.11.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/luke-nautickoga-turizma>.