Matulji

Matulji, grad i općinsko središte (45°22′N; 13°20′E; 194m nadm. vis.); 3570st. (2001), Kastavština Primorsko-goranska županija. Nalazi se na državnoj cesti (D3) Rijeka–Trst, na raskrižju za Opatiju i Tunel Učku, odn. na želj. pruzi Rijeka–Pivka, te državnoj cesti (D8) prema Sloveniji. To je dodirno područje kvarnerske regije i planinskoga zaleđa. Stanovništvo je zaposleno ugl. u okolnim većim središtima (Opatija, Rijeka), u prerađivačkoj ind. i proizvodnim pogonima (prehrambena, drvna, elektrotehn. i metalna ind., kameno klesarstvo) te uslužnim djelatnostima. Do XIX.st. bili su malo selo bez veće važnosti, čiji su se stanovnici bavili poljodjelstvom i stočarstvom. Naselje se počelo razvijati gradnjom pruge (Rijeka–Pivka 1873), kad je postalo tranzitnim mjestom turist. prometa prema Opatiji i Rijeci. Cestovni promet između dvaju svjetskih ratova još je više pridonio razvitku, a tada je postalo i sjedištem općine ujedinjavanjem ukinutih općina Volosko i Veprinac. Župna crkva Krista Kralja izgrađena je 1934. na mjestu starije, s historicističkim stilskim obilježjima. Većina javnih građevina nastala je u razdoblju od sred. XIX. do sred. XX.st. Naselje je smješteno uz cestu, a tek se nedavno počelo širiti na padine prema Kastvu i Opatiji, te zajedno s okolnim selima i zaseocima tvori veliku aglomeraciju koja je s njima spojena u pazuhu Kvarnerskoga zaljeva (između Učke na jugozapadu i Dinarida na istoku). Poč. XX.st. postojala je tramvajska pruga koja je povezivala Matulje s Opatijom i Lovranom u cjelovito turističko-prometno područje. Iako nema vlastite turist. kapacitete (osim nešto privatnoga smještaja koje radi zahvaljujući blizini 2km jugozapadnije smještene opatijske rivijere), turiste privlače karnevalske priredbe u siječnju i veljači (Smotre zvončara).

LIT.: Liburnijske teme, Opatija, 1996, 9.

R.