Medulinski zaljev

Medulinski zaljev, razgranat zaljev u juž. Istri između rta Kamenjaka i rta Marlere, otvoren prema jugoistoku. Proteže se od ist. obale rta → Kamenjaka do juž. obale rta Marlere. Vanjski otvoreni dio omeđen je i otočićima Fenerom, Šekovcem ili Mišnjakom, Trumbujom, Cejom, Bodulašem, Levanom i Levanićem. Od poluotoka Kašteja, koji zaljev dijeli na dva dijela, započinje unutrašnji dio, u kojem su otočići Pomerski i Premanturski školjić. Od vanjske crte otoka do vrha dug je 8km. Dubina mora u vanjskom je dijelu do 20m, a u unutrašnjem do 9m. Na dnu zaljeva nalaze se odvojena udubljenja kao na kraškom području južnoistar. kopna. Pogodno je sidrište brodova koji su se tu sklanjali i čekali povoljne vjetrove za oplovljavanje rta Kamenjaka. Vanjski dio zaljeva izložen je južnim vjetrovima, koje prati smanjena vidljivost. Bura je u zaljevu veoma jaka i dugotrajna. U prapovijesti bile su naseljene uzvisine oko cijelog zaljeva (Vrčevan, Kašteja, Gradina i dr.), a u antici su nastale rimske vile (→ Vižula, Pomer, Marlera). U srednjem je vijeku nastalo naselje → Medulin. Nestanak jedrenjaka i razvoj Pule smanjili su mu važnost, a poč. XX.st. postojao je plan gradnje želj. pruge iz Pule s ciljem stvaranja putničke luke. Razvijen je nautički turizam, s turist. lukom (marinom) u → Pomeru, a ima i ribarsku luku u Medulinu. U unutrašnjem dijelu zaljeva uzgajaju se školjke. Najzapadniji dio (Šćuza, u sr. vijeku u vlasništvu puljskih biskupa) zatvoren je umjetnom branom koja tvori ribogojilište. Kampovi su na rtu Kašteji, u Pomeru i Tašaleri kraj → Premanture.

R.