nautički turizam
traži dalje ...nautički turizam, oblik suvremenih sportsko-rekreacijskih i zabavnih putovanja jahtama i dr. luksuznim plovilima. U Istri ima izvanredne razvojne pogodnosti sitnorazvedenu zapadnu i juž. morsku obalu s mnogobrojnim prirodno zaštićenim uvalama, ugodno podneblje s umjerenim vjetrovima i povoljnom valovitošću mora u ljetnoj sezoni kupanja i krstarenja (15.V–30.IX), prirodne i spomeničke privlačnosti, te prednosti povoljnoga prometnoga položaja na gl. turističkim vratima hrv. dijela Jadrana. Početci nautičkoga turizma u obalnome moru Hrvatske pojavljuju se na kraju XIX.st. i u prvoj pol. XX.st. Tako je npr. austr. nadvojvoda Karl Stephan jahtom Ossero posjetio 1899. Poreč, njem. je car Vilim II. sa suprugom Augustom Viktorijom jahtom Hohenzollern doplovio 1908. u Pulu, crnog. kralj Nikola I. Petrović jahtom Roumija doplovio je 1911. na Brijune, austr. prijestolonasljednik Franjo Ferdinand sa suprugom Sofijom brodom Lacroma stigao je 1912. u Rovinj, tal. nobelovac Guglielmo Marconi jahtom Elettra posjetio je 1932. Brijune, engl. kralj Eduard VIII. s prijateljicom Wallis Simpson 1936. jahtom Nahlin krstario je Jadranom te posjetio Boku kotorsku, Dubrovnik, Rab i dr. mjesta. N. t. znatnije se razvija od poč. 1970-ih, poglavito od osnutka tvrtke ACI i popularizacijom jahtinga. Na istar. obali (2000. god.) ima 11 marina (u IŽ 9 i na Opatijskoj rivijeri 2), pretežito I. i II. kategorije. Na slov. obali su dvije marine, a jedna je u Miljama. Kao i na ukupnome hrv. morskom akvatoriju u Istri ima više motornih jahti nego onih na jedra. Prema nac. zastavama prevladavaju plovila iz Njemačke, Italije i Austrije, a vrlo je mali udio nautičara iz Hrvatske. U lukama nautičkoga turizma Istarske županije 2000. ukupno je zabilježeno 77776 gostiju u dolasku, koji su ostvarili 285586 noćenja. N. t. pripada među selektivne i naglo rastuće oblike ponude; procjenjuje se da nautičar tijekom krstarenja potroši nekoliko puta više financ. sredstava od klasičnoga gosta u vrhu kupališne sezone, kada su cijene usluga najviše. Prihodi se ostvaruju od naplate stalnoga ili tranzitnoga veza u moru ili mjesta na kopnu, servisnih usluga i održavanja plovnih objekata, iznajmljivanja prostorija i plovila (charter), usluga jedrara i tapetara, trgovačkih i ugostiteljskih usluga, prodaje goriva na crpkama i dr.
LIT.: M. Blažević, Metode, način i sadržaj podataka statistike nautičkog turizma, Gospodarstvo Istre, 1992, 1; Dolasci i noćenja turista, Izvješća Državnoga zavoda za statistiku RH, I–XII, Zagreb 2002.
I. Blažević
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.
nautički turizam. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/nauticki-turizam>.