pošumljivanje

pošumljivanje, planska sadnja sadnica radi uzgoja nove šume ili radi obnove šume poslije sječe, odn. uništenja. Za uspješno p. potrebne su kvalitetne sadnice, prikladno vrijeme i način sadnje te odgovarajuća podloga. Mletačka je Republika za uređenje šuma u Istri priređivala pravilnike. Među posljednjima je bio Catastico generale dei boschi della Provincia dell’Istria (1775–76) Vincenza Morosinija IV., s dvojezičnim uputama za šumare. U XIX.st. pošumljene su osobito istar. krške goleti, nastale zbog prevelike sječe šuma (drvo se upotrebljavalo za gradnju mlet. brodova ali i za gradnju primorskih gradova u sjev. Italiji) te zbog neuredne ispaše u prošlosti. Prve stručne nacrte za p. ogoljelih krških površina izradio je → J. Ressel, 1842. za istar. područje, a 1850. za tršćansko-goričko. Potkraj XIX. i poč. XX.st. ogoljele su površine na Krasu pošumljene crnim borom. P. crnim borom ponovno je bilo oživljeno poslije 1948 (1945–54. pošumljeno je oko 4000ha krških goleti u kotaru Sežana), potom je smanjeno, jer se crni bor uspješno širi vlastitim sjemenom, a krajolik postupno zarašta i u autohtono lisnato grmlje i drveće. Danas je p. ograničeno samo na područja koja su stradala u šumskim požarima.

LIT.: J. Ressel, Načrt ponovne pogozditve občinskih zemljišč v Istri. Wiederbewaldungsplan für die Gemeindegründe in Istrien. Plán na znovuzalěsnení obecních pozemku v Istrii. Plan ponovnoga pošumljivanja za općinsko zemljište u Istri. Piano di riforestazione dei terreni comunali dell’Istria, Trieste 1993.

B. Lipej