Pulski filmski festival

Pulski filmski festival, uobičajeni naziv godišnje film. manifestacije koja je osnovana 1954. u Puli kao Revija domaćeg filma, tj. profesionalnih jugosl. filmova. Pokrenuo ga je ravnatelj pulskoga Kinematografskoga poduzeća Marijan Rotar s potporom tadašnjega hrv. Udruženja kinematografa i Jadran filma. Stalni mu je pokrovitelj do 1980. bio jugosl. predsjednik J. Broz. God. 2003. grad. vlasti u Puli osnovale su Javnu ustanovu Pula Film Festival (ravnatelj T. Lušetić od 2004. M. Lučić), koja je organizator festivala zajedno s Ministarstvom kulture RH, Hrvatskom televizijom te Festivalskim vijećem. Do tada je festival više puta promijenio ime (1956. Revija jugoslavenskoga filma, 1960. Festival jugoslavenskoga igranoga filma, 1992. Filmski festival u Puli, 1995. Hrvatski filmski festival, Pula), no u puku se popularno naziva Pulskim festivalom. Prva je revija održana krajem lipnja 1954. Do tada je jugosl. kinematografija proizvela ukupno 31 igrani film i oko 550 dokumentarnih i kratkometražnih filmova, koji su većinom bili djela hrv. autora i film. djelatnika. Od 1955. festival postaje natjecateljskim i održava se ugl. krajem srpnja. Nagrada publike Jelen uvedena je 1958., nagrada žirija Zlatna arena, potonji zaštitni znak festivala, 1960., a nagrada Skupštine općine Pula za najbolju režiju i film Zlatna vrata Pule 1970. Festival je započeo s dvadesetak film. radnika, nešto manje predstavnika poduzeća i desetak novinara, bez službenoga žirija, ali s 10000 gledatelja u Areni (oko 37000 do kraja smotre). Tada je od pet domaćih i dvaju koprodukcijskih igranih filmova te 16 dokumentarnih glasovanjem gledatelja pobijedio film Vesna (redatelj F. Čap), a odabirom novinara Stojan Mutikaša (F. Hanžeković). Na 18. festivalu 1971. pojavile su se prve službene cenzure, povučen je film redatelja D. Makavejeva W. R. Misterije organizma; 37. festival, održan 1990. u jeku dem. promjena u Hrvatskoj, prikazao je do tada najviše filmova (njih 37); 38. festival 1991. prekinut je nakon prikazivanja filma Krhotine (Z. Ogresta) zbog agresije JNA na Hrvatsku, a 39. festival, prvi u samostalnoj državi Hrvatskoj, održan je pod ravnateljstvom I. Škrabala s međunar. koncepcijom Adriatic–Baltic–Croatia. Od 1993. prikazuju se samo filmovi hrv. proizvodnje; na 41. festivalu prikazan je tek jedan domaći film Cijena života (B. Žiža), te je održana revija Filmske večeri u Areni – 100 Years of Cinema; na 43. prikazani su među ostalim prva hrv. nezavisna produkcija – film Nausikaja (V. Ruić) i najgledaniji hrv. film (oko 300000 gledatelja) Kako je počeo rat na mom otoku (V. Brešan); na 44. prikazan je među inim i cjelovečernji crtani film Čudnovate zgode šegrta Hlapića (M. Blažeković). Od 47. smotre ponovno je prihvaćena međunar. koncepcija. Jubilarni, 50. festival bio je svečarski, predsj. žirija bio je Jiři Menzel. Do 1991. ravnatelji su mu bili M. Rotar, F. Hadžić, B. Torbica, B. Bekić, M. Luks, P. Volk, M. Novaković, D. Kosanović, M. Bizjak, Gorka Ostojić Cvajner, potom Davorka Lovrečić, Lj. Šikić, A. Oremović, A. Debeljuh.

Osim film. projekcija P. f. f. organizira i različite popratne programe, rasprave, izložbe i dr. Posjećuju ga službeni film. predstavnici iz inozemstva i razni gosti, npr. J.-P. Aumont, M. Carné, Elizabeth Tylor, R. Burton, S. A. Gerasimov, A. Latuada, S. Peckinpah, M. Forman, J. Malkovich i dr.

LIT.: I. Škrabalo, Između publike i države. Povijest hrvatske kinematografije 1896–1980, Zagreb 1984; E. Lenić, Festival hrvatskoga filma – Pula 2000, Nova Istra, 2000, 3–4; isti, 2001: europski film u Puli, ibid., 2001, 2–3; V. Cvetković Sever, Pulski pokusni laboratorij: 48. Pulafilmfestival, Hrvatski filmski ljetopis, 2001, 27–28; M. Ćurić, Gli infermi di mente, ossia i sette peccati del cinema croato, La battana, 2002, 145.

M. Ćurić, Đ. Križman-Zorić