Spinčić, Vjekoslav

Spinčić, Vjekoslav, političar, pisac, svećenik (Spinčići kraj Kastva, 23. X. 1848 – Sušak, 27. V. 1933). Studirao je teologiju u Gorici i Trstu te je zaređen 1872. U Pragu i Beču studirao je povijest i zemljopis. Bio je nastavnik u Kopru (1876–82), školski nadzornik u kotarima Kopar i Volosko (1882–88), a od 1888. u Učiteljskoj školi u Gorici. Otpušten je iz službe 1892. jer je u Zagrebu izjavio kako Istra pripada Hrvatskoj, da je to hrvatska zemlja otrgnuta od matice domovine te se treba ujediniti s banskom Hrvatskom. Uz M. Mandića i M. Laginju najznačajniji je preporoditelj drugoga naraštaja među istarskim Hrvatima. Bio je zastupnik u Istarskom saboru 1882–1915 (predsjednik kluba hrvatsko-slov. zastupnika), a od 1891. do raspada Monarhije zastupnik u Carevinskom vijeću u Beču. Nakon parlamentarnih izbora 1907. neko je vrijeme bio članom Pokrajinskog odbora (vlade) za Istru i kvarnerske otoke. Kao pravaš zauzimao se za ravnopravnost Slavena (Hrvata i Slovenaca) s Talijanima i za ujedinjenje Istre s Hrvatskom. Bio je predsjednik prosvjetnoga Društva sv. Ćirila i Metoda za Istru. Nakon tal. okupacije Istre i otoka 1918. živio je u Zagrebu. Bio je član Privremenoga narodnoga predstavništva Kraljevine SHS u Beogradu (1919–20), nakon čega se povukao iz polit. života zbog ustupanja Istre Italiji. Još se jednom, 1931., pojavio kao zastupnik u jugosl. skupštini.

Objavljivati je počeo 1870. u kalendaru Istran. Kao knjiž. i polit. povjesničar napisao je nekoliko knjiga i velik broj članaka, a autor je i važnih govora polit. i kult. značaja. Osim na hrvatskom, objavljivao na slovenskom, talijanskom, češkom i drugim jezicima u nas i u inozemstvu te prevodio. Objavio je knjige i brošure: Hrvatskoj il Italiji? Rieč istarskih Hrvata i svim na koje spada (1880), Desetgodišnjica Bratovšćine hrvatskih ljudi u Istri (1885), Obćina Kastav jedna, nerazdruživa! (1899), Raspust općinskoga zastupstva u Kastvu (1900), Kraljevina Hrvatska po ‘nagodbi’ / Bosna i Hercegovina po aneksiji (1913), Slavensko bogoslužje u Istri (1913), Moje izbivanje iz Istre (1922), Razvitak narodnoga preporoda u Istri (u: D. Gruber, Povijest Istre, 1924) i Crtice iz hrvatske književne kulture Istre (1926., izdanje iz 1934. pod naslovom Oteta nam otadžbina). Autorom je i više jedinica za leksikon Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti 925–1925 (1925). Ostavio je jednu od najopsežnijih rukopisnih ostavština u Hrvatskoj (dokumenti, pisma, koncepti, zapisnici, nacrti, proklamacije i sl.).

Njegove Crtice iz hrvatske književne kulture Istre imaju znan. težinu, nemaju prethodni sustavan uzor kao predložak i u svoje su vrijeme bile odgovorom na zatiranje hrvatstva Istre pod tal. fašizmom. Stoga je knjiga doživjela zapljene u Italiji. Autor je na jednom mjestu želio obuhvatiti svu hrv. kulturu i umjetnost svoga zavičaja (Istra s kvarnerskim otocima), dotad raspršenu po različitim izvorima, tako da je Spinčićeva zasluga koliko u sistematizaciji i sintezi toliko i u osobnom istraživanju građe. Književnopovijesno, u manjoj mjeri i glede glazbe i likovnosti, Crtice su važne poglavito kao pregled XIX. i poč. XX. st. (hrv. narodni preporod u najzapadnijim hrv. krajevima). Neke je podatke dobio od krčkih preporoditelja Dinka Trinajstića i Vinka Premude, a i osobno od zastupljenih zaslužnika, primjerice Andrije Mohorovičića, Mate Dvorničića, Karla Lukeža i dr. Zahvaljujući Spinčiću, a navlastito kasnijim istraživačima koji su se informirali i na stranicama njegovih Crtica, književnost zap. Hrvatske danas se ne promatra kao rubna regionalna pojava nego, najboljim svojim ostvarajima i autorskim osobnostima, dragocjen sastavni dio hrv. književnosti kao pisanoga svjedočanstva jedne policentrične kulture.

LIT.: B. Milanović, Hrvatski narodni preporod u Istri, I–II, Pazin 1967–73; J Ravlić (gl. urednik) Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri, Zagreb 1969; P. Strčić, Počeci pravaštva u Istri i na Kvarnerskim otocima, Istra, 1978, 1–2; M. Strčić, Istarska beseda i pobuna, III, Pula 1984–85; P. Strčić, Spinčićeva rukopisna ostavština u Arhivu Hrvatske, Istra, 1984, 2–3; J. Percan (priređivač), Obzori istarskog narodnjaštva, I–II, Antologijski izbor tekstova iz Naše sloge (1870–1915), Istra kroz stoljeća, 41. i 42., Pula–Rijeka 1986; B. Janjatović, Zagrebačko razdoblje u životu i djelu Vjekoslava Spinčića, Pazinski memorijal, 1995, 23–24; M. Strčić, P. Strčić, Hrvatski istarski trolist: Laginja, Mandić, Spinčić, Pazin 1996.

B. D. Biletić