statuti

statuti (lat. statutum: uglavljeno, određeno), zakonske odredbe i pravila koje autonomna vlast izdaje za svoje građane i svoje jurisdikcijsko područje. Poput dalmatinskih, i istar. su gradovi i općine imali svoje statute na lat. jeziku. Većina odredaba statuta nisu samo naredbe ili pravila već i pokazatelj načina na koji se u gradu ili općini rješavaju sporni slučajevi, odn. kakvi su društv. odnosi. Zbog toga su statuti kroz stoljeća s promjenom odnosa morali mijenjati i pravila, odn. kodificirati odnose. Posebice se to odnosi na doba kad su učeni pravnici školovani u Bologni, središtu obnovljene pravne znanosti, stvarno i jezično redigirali starije statute. U XVIII. i XIX. st. centralističke su drž. vlasti donosile zakone za cijelo drž. područje, te su statuti izgubili svoju pravnu vrijednost. Istarski su gradovi Kopar, Piran, Pula i Poreč već u XIII. st. imali svoje pisane statute. Slijede u XIV. st. Labin, Dvigrad, Motovun, Buje, Milje i Izola. U XV. st. njima se pridružuju Rovinj, Vodnjan, Buzet i dr. gradovi u unutrašnjosti Istre. Kad su ti gradovi potpali pod vlast Venecije, stare su statutarne odredbe uspjeli sačuvati samo Labin i Milje. Druge su statute istar. gradova odobrili i Mlečani, ali su i uređeni prema odredbama novih gospodara. Venecija je osim toga u gradove slala svoje upravitelje (conte, podestà, capitanio), koji su odgovarali samo sr. vlasti. Unatoč tomu, u istar. je statutima ostalo mnogo elemenata starijega običajnog prava, posebice ondje gdje su etničke prilike bile složenije, npr. u Grožnjanu, Buzetu i posebice u Barbanu. Hrvatskim jezikom pisani statuti nose posebne svoje odlike i pokazuju običajno pravo u općinama i gradićima ist. Istre. To su statuti gradova Mošćenica, Veprinca i Kastva. Svi su oni pisani glagoljicom, ali sačuvani u latiničkim prijepisima, osim statuta grada Veprinca. Uz istar. statute treba spomenuti i Zakon Vinodolski i Vrbnički (glagoljica) i Trsatski (latinica). Statutima valja pribrojiti i zapisnike, kakvi su se vodili u općini Veprincu.

LIT.: F. Rački, Monumenta historico-juridica Slavorum meridionalium, IV, Zagreb 1890; N. Žic, Mošćenički statut, Program c. k. Velike drž. Gim. u Pazinu, Pazin 1912; A. Šepić, Jezik hrvatskih općinskih statuta istarskih i primorskih, Rad JAZU, 295, Zagreb 1953; isti, Zakon kaštela Mošćenic, Rad JAZU, 315, 1957; Katalog izložbe Statuti, urbari, notari Istre, Hrvatskog primorja i otoka, Rijeka 1968.

J. Bratulić