Strabon Amasejac

traži dalje ...

Strabon Amasejac (grč. Στράβων), grčki zemljopisac i povjesničar (Amaseja na Pontu, oko 64.pr.Kr. – ? 23.poKr.). Dugo je vremena boravio, učio i radio u Rimu, a svoja je znanja dijelom dopunjavao na mnogim putovanjima. No više je bio knjiški radnik, te se oslanjao na starije autore (Polibije, Eratosten, Artemidor Efežanin i dr.). Nije sačuvano njegovo djelo Povijesne zabilješke, ali jest Geografija (Гεωγραφικά), u 17 knj., opis tada poznatoga svijeta. U prvim dvjema knjigama donosi pregled općih zemljopisnih pitanja, u 3–10. opisuje Europu, 11–16. Aziju i u 17. Afriku. Istru i sjev. Jadran spominje na više mjesta u knj. 1., 2., 5. i 7. Spominjući Pulu (Пόλαι), prenio je Kalimahove stihove o Kolhiđanima kao mitskim osnivačima, a obračunao se i s dotadanjim vjerovanjem u zemljopisnoj literaturi da rijeka Dunav (Histar) ima dva ušća, jedno u Crnome moru, a drugo u Jadranu. Važan je i za druga topografska pitanja staroga vijeka na istar. području (vrelo Timava, pulska luka, mit o jantarnim otocima). Histre drži Ilirima, te ih prve navodi u opisu Ilirika.

LIT.: M. Križman, Antička svjedočanstva o Istri, Pula 1997.

R. Matijašić

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Strabon Amasejac. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 27.4.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/strabon-amasejac>.