Zamask

traži dalje ...

Zamask, naselje u središnjoj Istri, 19km sjeverozapadno od Pazina (45°20′N; 13°53′E; 411m nadm. vis); 56st. (2001), grad Pazin. Smješten je na brežuljku iznad rijeke Butonige 7km jugoistočno od Motovuna, odakle se pruža pogled na cijelu središnju Istru. Stanovnici se bave isključivo poljodjelstvom (vinogradarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo). Bio je naseljen u prapovijesti (ilir. gradina), no iz antike nema mnogo podataka. Prvi se put spominje 1177., kad je dodijeljen porečkom biskupu. U XV. st. došao je u sastav Pazinske knežije, a u Urbaru 1498. spominje se kao Samaskh. Područje Zamaska često je bilo predmetom spora između pazinskih upravitelja i stanovnika Motovuna, koji su ondje imali posjede. Nakon rata 1508 (i mira u Wormsu 1523., potvrđena u Trentu 1535) kroz sredinu Zamaska povučena je granična crta između mlet. i austr. dijela Istre, tako da je i župna crkva podijeljena na dva dijela. Otada se za mletački dio rabi tal. naziv Zumesco, a za austrijski dio tal. naziv Zamasco. Prijepori oko granice i zemlje nastavili su se do pada Mletačke Republike, odn. do ukinuća feud. odnosa sred. XIX.st. Župna crkva sv. Mihovila Arkanđela izgrađena je 1900., ali na mjestu got. kapele iz 1178., iz koje potječe i glagoljski natpis iz 1576. na kamenoj kustodiji. Barokna crkva sv. Martina izgrađena je u XII.st. na mjestu romaničke crkve, a temeljito obnovljena 1994. Do 1903. bila je župnom crkvom. Romaničko-gotička crkva sv. Marije Magdalene nalazi se zapadno od Zamaska prema Kaldiru, a potječe iz XIV.st. Na trijumfalnom luku i u apsidi sačuvane su zidne slike, nastale oko 1400 (freske Maiestas Domini i apostoli). U crkvi su ugravirani grafiti iz 1416. i 1436.

R. Matijašić

ilustracija
ZAMASK, crkva sv. Mihovila Arkanđela

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Zamask. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 8.11.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/zamask>.