zloćudne bolesti

zloćudne bolesti, bolesti koje su sklone pogoršavanju i često dovode do smrti; u užem smislu taj se naziv odnosi na tumore koji nekontrolirano bujaju i tvore metastaze. Zloćudni tumor (rak) nastaje pretvorbom normalne, zdrave stanice tkiva u zloćudnu nizom procesa koji se zbivaju tijekom više godina. Drži se da pretvorba nastaje poremećajem mehanizama kontrole staničnoga rasta. Ako se ne liječi, rak zbog svoje sklonosti metastaziranju (širenju) u zdrava tkiva i organe može dovesti do smrti oboljelog. Zajedno s bolestima srca i krvožilja, rak predstavlja gl. problem u zdravstvu razvijenih zemalja poč. XXI.st. Prema podatcima za 2000., u svijetu je zabilježeno više od 10 mil. novooboljelih od raka, od kojih će 6,2mil. umrijeti. Više od pol. svih oblika raka čine rak bronha, dojke, želuca, debelog crijeva, jetre i vrata maternice. Poč. XXI.st. u Hrvatskoj je godišnje zabilježeno oko 24000 novooboljelih i oko 12000 umrlih od raka. U 2000. i 2001. na 100000 ljudi oboljelo je 450, a umrlo 250.

U Istar. je županiji 2000. zabilježeno 949 novooboljelih, čime se nastavlja trend iz druge pol. 1990-ih. Te je godine na 100000 ljudi oboljelo 417 žena i 506 muškaraca. U žena je najčešći rak dojke, potom rak reproduktivnih organa, debeloga crijeva i bronha, a u muškaraca rak bronha, debeloga crijeva, prostate i želuca. Neke su vrste raka u Istri učestalije nego u ostatku Hrvatske. To su: rak dojke, rak debeloga crijeva, rak prostate i melanom (zloćudni rak kože). Razlozi povišene pojavnosti raka u Istri raznovrsni su, a ponajprije su uvjetovani čimbenicima okoliša, tj. za života stečenim oštećenjima zdravih stanica. Ona nastaju zbog promjene načina života (prehrane, povećane konzumacije nikotina, onečišćenja okoliša). Povećana pojavnost raka debeloga crijeva u zadnja dva desetljeća (sred. 1970-ih iznosila je samo trećinu današnje pojavnosti) mogla bi biti uzrokovana promjenama u načinu prehrane (brza priprema hrane, konzumacija namirnica zasićenih štetnim sastojcima, zamrznute hrane, hrane nespecifične za istar. podneblje ili za određeno godišnje doba i dr.), prekomjernom tjelesnom težinom i kakvoćom pitke vode u zadnjih 10–15 godina. Povećana konzumacija nikotina i onečišćen zrak čimbenici su rizika u pojavi raka bronha i pluća. Porast oboljelih od raka dojke objašnjava se smanjenim i kasnim rađanjem, uporabom hormonskih preparata te konzumacijom nikotina i prekomjernom tjelesnom težinom. Znatna pojavnost melanoma izazvana je neprimjerenim izlaganjem sunčevoj svjetlosti i ozonskim rupama. Oko polovice oboljelih od raka izlječivo je, posebice u trenutku dijagnoze, uz odgovarajući način liječenja. U većini je slučajeva gl. način liječenja kirurški zahvat (operacija), a njezin se učinak može poboljšati radioterapijom, kemoterapijom, hormonskom terapijom i imunoterapijom, bilo pojedinačno ili u kombinaciji. Većina se oboljelih u Istri liječi u Općoj bolnici u Puli, ali i u specijaliziranim ustanovama u Rijeci i Zagrebu.

LIT.: Incidencija raka u Hrvatskoj, 2000, 25.

M. Božac