Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

Istarski ipsilon, najsuvremeniji cestovno-prometni pravac u Istri. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997) te Strategija prometnoga razvitka Republike Hrvatske (1998) definirali su cestovnu mrežu najviše razine usluge na području Istre kao mrežu autocesta koju treba postupno izgraditi u skladu s intenzitetom prometa i kao prometnicu prve skupine prioriteta. Ta prostorno-planska rješenja nastavak su koncepcije utvrđene Regionalnim planom Zajednice općina Rijeka, kojim je težišna točka prometnoga povezivanja istočnog i zap. prostora Istre spuštena u čvor Kanfanar radi većega utjecaja putničkih i robnih tokova juž. dijela Istre (Pula), T-oblik autocestovne mreže Istre prelazi u Y. Tim se prometnim rješenjima autocestovna mreža Istre povezuje na riječki i koparsko-tršćanski prometni čvor te uključuje u europsku mrežu autocesta.

Koncepcija te realizacija počinju 1970-ih izgradnjom cesta u kvaliteti I. razreda i mogu se svrstati u pet etapa. Prva etapa obilježena je izgradnjom tunela kroz Učku i dionice Matulji–Lupoglav, a završena puštanjem u promet te dionice i tunela Učka 1981. u ukupnoj dužini od 24km (→ Tunel Učka). To je doba fondovskoga financiranja i samoupravnog interesnog organiziranja. Druga etapa nastavak je izgradnje dionica Lupoglav–Pazin te Kanfanar–Medaki s vijaduktom Limska draga. U tom je razdoblju do 1990. u promet pušteno 36km ceste. Nositelj je realizacije Republička samoupravna interesna zajednica za ceste Hrvatske, uz sudjelovanje Udružene samoupravne interesne zajednice za ceste Istre. Treću etapu karakteriziraju promjene polit. i gosp. sustava, s naglaskom na privatizaciji i modernoj građevinskoj ekonomiji. Temeljem ustavno-pravnih normi, koncesijskom društvu → BINA-ISTRA d.d. Pula, Vlada RH dodjeljuje 1995. prvu koncesiju za izgradnju, financiranje i gospodarenje Jadranskom autocestom, dionicama Dragonja–Pula i Kanfanar–Pazin–Matulji, odn. za Istarski ipsilon. Ugovor o koncesiji određuje da se autocesta gradi u dvije faze, tj. da se u prvoj fazi gradi poluprofil, a u drugoj fazi puni profil autoceste. Kriterij za drugu fazu prometna je potražnja na bazi dnevnoga prometa od 10000 vozila ili od 16000 vozila u turist. sezoni. Rok trajanja koncesije je 28 godina. U toj fazi izgrađeno je do 2000. god. 36,5km poluautoceste Pazin–Kanfanar–Vodnjan s objektima za puni profil autoceste. Četvrta etapa trebala bi zaokružiti prvu fazu izgradnje u ukupnoj dužini od 145km Istarskoga ipsilona, izgradnjom dionica Pula–Vodnjan do svibnja 2006. te Medaki–čvor Umag do svibnja 2005., sa zahtjevnim objektom mostom preko rijeke Mirne u dužini od 1,4km. Radovi te etape približne dužine oko 56km započeli su u svibnju 2003. Peta etapa bit će razdoblje izgradnje druge polovice autoceste, uključujući u budućnosti i drugu cijev tunela Učka, a zavisno od prometne potražnje, prije svega broja vozila.

A. Ladavac

TABELARNI PRIKAZ ISTARSKOG IPSILONA

TABELARNI PRIKAZ ISTARSKOG IPSILONA

 


ISTARSKI IPSILON, čvor kraj Kanfanara i vijadukt preko Limske drage