Kirmenjak

Kirmenjak, kamenolom smješten na četiri do pet lokacija južno i sjeverno od naselja Kirmenjaka, između Žbandaja i Marasa, istočno od Poreča. Djeluje u sastavu tvrtke → Kamen d. d. Pazin. Kamen koji se ondje vadi vapnenac je svijetle do svijetlosmeđe boje, jurske starosti i poznat po svojoj stilolitskoj teksturi, koja je osobito izražena pri okomitom piljenju blokova na slojeve. Pripada skupini tvrdoga vapnenca (→ kamenolomi), najpoznatijem građevnom kamenu iz Istre. Na tržištu je poznat je pod nazivima Kirmenjak, Orsera, Pietra d’Istria, Jezerski cvijet, Istarski cvijet, Avorio. Ukupna je debljina eksploatacijskih slojeva 22m, a debljina pojedinih slojeva od 0,2 do 1,4m. Prema svojoj stilolitskoj teksturi i načinu piljenja često se dijeli na varijetete »po daski« (piljeno paralelno sa slojevima) i »kontra« (piljeno okomito na slojeve), a po boji na tamni i svijetli. Tajna je njegovih izvanrednih osobina u činjenici da pod utjecajem vremenskih prilika na njemu nastaje svojevrstan zaštitni sloj. Među poznatijim zdanjima koja su potpuno ili djelomično izgrađena od kamena iz Kirmenjaka dio je Teodorikova mauzoleja u Ravenni, potom mnogobrojne građevine u Veneciji (prozori i obziđa Duždeve palače, Ca’ d’Oro, crkve San Giuliano, Santa Maria Mater Domini i Madonna della Salute, mostovi Ponte di Rialto i Ponte dei Sospiri, zdanja na otoku San Giorgio Maggiore), baza gotičkoga zvonika u Ferrari, Tiberijev most u Riminiju, kupola San Sebastiano u Padovi i bazilika San Petronio u Bologni. U novije je vrijeme u Hrvatskoj ugrađivan u mnoge robne kuće, sjedište Erste banke u Rijeci, zgradu Zračne luke Pula i dr. Zbog male trošivosti u doticaju s morskom vodom jedan je od najvažnijih materijala za obnovu Venecije.

I. Cotman