Kamen d. d. Pazin

Kamen d. d. Pazin, poduzeće za proizvodnju, obradbu i montažu arhitektonsko-građevnoga kamena sa sjedištem u Pazinu. Osnovano je 1954., a prva proizvodnja započela je u kamenolomu Mirna pokraj naselja Bazgalji. Sirovinska osnova za proizvodnju eksploatira se iz → kamenoloma: → Grožnjan, → Kanfanar, → Kirmenjak, → Prodol, → Selina, → Valtura i → Vinkuran u Istri te Visočani u Dalmaciji. U prvih desetak godina poslovanja tvrtka je uspjela spojiti sve kapacitete kamenarske djelatnosti na području Istre. Eksploatira tri varijeteta vapnenca: tvrdi (Pietra d’Istria, tip Orsera, u kamenolomu Kirmenjak te Istarski žuti u Kanfanaru i Selini), srednje tvrdi (u Grožnjanu i Visočanima) i mekši (u Valturi, Prodolu i Vinkuranu). U Pazinu djeluje od 1958. i pogon za preradbu izvađenih kamenih blokova, tzv. Pilana. Poduzeće se bavi i završnim djelatnostima u građevinarstvu, tj. montažom kamenih ploča i drugih elemenata na građevinskim objektima. Tehnološkim razvojem, modernizacijom tehničkih sredstava te načinom eksploatacije znatno je povećana proizvodnja, a 1992. tvrtka se privatizirala (dioničari su većinom zaposlenici). Direktor je Karmelo Krebel. Najvažniju je promjenu u razvoju poduzeća 1995. označio početak primjene metode podzemne eksploatacije I. Cotmana, a otada se proizvodnja stalno prilagođava zahtjevima zaštite okoliša. Granitne, mramorne i blokove travertina poduzeće uvozi kao sirovinu iz Brazila, Španjolske, Italije, Ukrajine, Bugarske, Makedonije, Mađarske, te proširuje i nadopunjuje paletu prodajnog asortimana domaćih vapnenaca. Izvozi sirovinu, polugotove i gotove proizvode u Italiju, Francusku, Švicarsku, Njemačku, Austriju, Češku, Slovačku, Poljsku, Mađarsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Belgiju, Luksemburg, Rusiju, Kinu, Tajvan i dr. Godišnji je kapacitet kamenoloma 21750m³ kamena. Kapaciteti preradbe u Pilani su 350000m² gateriranih ploča, vapnenca i mramora, 300000m² finalnih ploča vapnenca i mramora, 2200m³ završnih masivnih elemenata vapnenca, 50000m² gateriranih ploča granita, te 40000m² završnih ploča granita.

Đ. Fabjanović, I. Cotman