automobil

automobil, cestovno vozilo. Automobili su se u Istri pojavili potkraj XIX. st. Pretpostavlja se da je prvi među njima bio marke Peugeot i da ga je 1896. dovezao vlasnik tvornice sardina u Fažani. Prema podatcima tršćanskoga arhiva, u Istri je 1904. bilo 9 automobila. Broj im se osobito povećava u desetljećima nakon II. svj. rata, kad osim uvoznih (tal., njem, češ., rus. i dr.) na tržište dolaze i vozila domaće proizvodnje (popularni Zastavin »fićo«, 101 i dr.). Početci automobilske industrije u Istri sežu u 1954., kad je proizvodnju počeo koparski → Tomos. Od 1972. djeluje → Cimos d.d. Koper, tvornica Citroënovih vozila, poznata po modelima »spaček«, Ami i Visa. Zahvaljujući razvitku masovne proizvodnje, porastu životnoga standarda i mogućnosti kupnje na otplatu, a. tijekom druge pol. XX. st. postaje dostupan širim slojevima, a potrošačka je kultura od njega učinila statusni simbol. Tako se u 1960-ima, broj automobila u Istri povećao dvadesetak puta. U pulskom kotaru 1960. bila su 782 osobna automobila, odnosno čak 226 stanovnika po automobilu (prosjek je na razini Hrvatske iznosio 272). Znatno je bolji omjer bio u koparskom kotaru, gdje je bilo 1096 automobila, odnosno 99 stanovnika po vozilu. Sljedeća su desetljeća bila razdoblje izrazite motorizacije: 2001. u Istarskoj je županiji 81 862 osobnih automobila, jedno vozilo na samo 2,5 stanovnika (prosjek na razini Hrvatske je 3,7). Broj i dalje raste te je 2003. u županiji bilo registrirano 88183 automobila.

POVEĆANJE BROJA OSOBNIH AUTOMOBILA U HRV. DIJELU ISTRE 1970–90 (po tadašnjim općinama)

Povećanje broja automobila i razvitak → cestovnoga prometa uvjetovali su izgradnju suvremenih → cesta. Takav razvoj prati širenje maloprodajne mreže (autokuće i autosaloni) te djelatnosti za održavanje (servisi i radionice) i opskrbu vozila. Opskrbu gorivom u doba tal. vlasti obavljao je AGIP (Azienda Generale Italiana Petroli), neposredno nakon II. svj. rata Jugopetrol, a od 1953. INA. U Kopru je 1948. utemeljeno naftno društvo Istra-benz. U Istri ima 70-ak benzinskih crpki (2003). Registarske oznake na području Istre bile su sljedeće: K (Küstenland) u austroug. doba, PL (Pola) za vrijeme tal. uprave, a potom PU (Pula; danas se kao hrv. oznaka odnosi na Istarsku županiju), KP (Kopar; danas se kao slov. oznaka odnosi na Slovensko primorje), RI (Rijeka; danas se kao hrv. oznaka odnosi na dio Istre u sastavu Primorsko-goranske županije) i TS (Trst; tal. oznaka).

J. Orbanić, I. Duda