Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

protestantska književnost, književnost nastala u Europi u doba → reformacije usmjerene na navještanje evanđelja govorenom i tiskanom riječju na nar. jezicima, a u kontekstu djelovanja Martina Luthera, Johannesa Calvina, Filipa Melanchtona i njihovih sljedbenika. Hrvatska p. k. nastala je u drugoj pol. XVI.st., zahvaljujući radu hrv. tiskare u Urachu, a najviše su joj pridonijeli djelatnici s istar. sjevernoprimorskog područja: → S. Konzul Istrijan, → Antun Dalmatin, Juraj Juričić, → J. Cvečić, Leonard Merčerić, → M. Živčić, Ivan Fabijanić, Frane Klej, Vunko Verneković i dr. Svi su bili usmjereni na prevođenje i korigiranje hrv. knjiga, koje su se tiskale glagoljicom, ćirilicom i latinicom. Formiranju hrv. tiskare umnogome je pomogao → P. P. Vergerio ml. i barun Ivan Ungnad (1493–1564), njem. knezovi na čelu s vojvodom Kristofom od Württemberga te car Maksimilijan II. Hrv. su se protestanti u uraškoj tiskari koristili predlošcima ponajboljih teologa: M. Luthera, I. Brenziusa, F. Melanchtona i dr. Djela protestantske književnosti prema sadržaju i namjeni mogu se klasificirati kao: pokusni listovi – glagoljički (1560) i ćirilički (1561); početnice (abecedariji) – glagoljske i ćiriličke (1561); katekizmi – glagoljički, ćirilički i latinički (1561., 1564); Sveto pismoNovi zavjet glagoljički (I. dio 1562., II. dio 1563), ćirilički (1563) i knjiga Proroka (1564); dogmatsko-katehetska djela: Artikuli, edni kratki razumni nauci (1562), Spovid i spoznanje prave krstjanske vire (1564), Bramba (1564); propovijedi sadržane u Postilli (glagoljičke 1562., ćiriličke 1563., latiničke 1568) – posljednja je tiskana u Regensburgu i bila je namijenjena Hrvatima u zapadnoj Ugarskoj oko današnjega Željeznog; teološke rasprave: Razgovaranje među papistu i jednim luteran (1555), Beneficium Christi. Govorenje vele prudno (glagoljičko 1563., latiničko 1565); liturgijski priručnici: Crkveni ordinalic (1564). S obzirom na ugl. istar. podrijetlo hrvatskih prevoditelja, duhovna tradicija hrv. glagoljaštva s jezične je strane pomogla razvoju protestantske književnosti, i to liturgijskim tekstovima, teološkom i crkv. nazivljem te gotovim prijevodima evanđelja (Bernardinov lekcionar, 1495). Najvažnije je djelo protestantske književnosti prijevod na hrvatski Novoga zavjeta (1562–63), tiskan glagoljicom i ćirilicom. U XVII.st. odjek protestantske književnosti posvjedočen je i u Hrvata u zap. Ugarskoj, i to crkv. pjesmaricama Grgura Mekinića Duševne pesne (1609. i 1611), posvećenim Jurju Zrinskome a tiskanim u Sv. Križu kraj Šoprona. Hrvatska p. k. uglavnom je ostala izdvojenom pojavom u kontekstu hrv. književnosti XVI.st., jer nakon prestanka rada tiskare u Urachu (1565) i zbog jake protureformacije u Hrvatskoj nije bila široko prihvaćena. Reformacija, pak, nije autohtono nastala na hrvatskom kult. i vjerskom prostoru, nego su je iz Njemačke i Ugarske posredovali pojedinci. Društveno-polit. situacija nije pogodovala njezinu institucionalnom razvoju, zbog protivljenja habsburškoga cara Ferdinanda I., kojega su hrv. plemići izabrali i za hrv. kralja. Djela hrvatske protestantske književnosti, koja su danas pohranjena u eur. knjižnicama, bogat su izvor za proučavanje povijesti hrv. jezika te glagoljice i ćirilice, hrv. tiskarstva u egzilu, iluminacije knjiga te prijevoda Biblije na hrvatski.

LIT.: F. Bučar, Povijest hrvatske protestantske književnosti za reformacije, Zagreb 1910; isti, Reformacija medju Hrvatima po Istri, Vjesnik kraljevskog hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskoga arkiva, Zagreb 1917; J. Bratulić, Pogledi hrvatskih protestanata na književni jezik, Radovi zavoda za slavensku filologiju, 1983, 18; N. Crnković, Glagoljaštvo i protestantizam, Susreti na dragom kamenu (zbornik), Pula 1985; O. Sakrausky, Primus Truber, Deutsche Vorreden zum slovenischen und kroatischen Reformationswerk, Wolfsberg 1989; A. Jembrih, Probni mali glagoljski Katekizam iz 1561. godine, Pogovor pretisku malog glagoljskog katekizma, IKD »Juraj Dobrila«, Pazin 1994; S. Jambrek, Hrvatski protestantski pokret XVI. i XVII. stoljeća, Zaprešić 1999.

A. Jembrih