fašizam

fašizam, polit. sustav i doktrina koji počivaju na totalitarizmu, korporativizmu, nacionalizmu i imperijalizmu, odrednicama tzv. službene politike od dolaska Benita Mussolinija na vlast 1922. U Istri se javlja 1919. kao pokret marginalne polit. grupacije, pokret elite s protustranačkim organizacijskim i idejnim ustrojstvom. Te je godine djelovanje faš. squadri (odreda) i njima bliskih nacionalista, imalo sporadičan i promidžbeni dnevnopolit. značaj. Tek kada je G. D’Annunzio okupirao Rijeku, ujesen 1919. pokret dobiva prvi pravi organizacijski i politički obrazac. Povratkom iredentista i dolaskom tal. nacionalista, uglavnom regnicola (domorodaca) iz starih pokrajina, iz Italije, stvoreni su uvjeti za osnutak faš. organizacija. Pokret u Istri nastaje u složenim uvjetima oživljavanja polit. života nakon I. svj. rata, a nije bio izravnom posljedicom rata. Proizišao je iz ratom nastale socijalno-gospodarske, polit. i duhovne krize, moralnoga rastrojstva i polit. dezorijentacije srednjih slojeva tal. i talijaniziranoga hrv. i slov. građanstva, krize nastale naglom promjenom socijalno-polit. prilika u vrijeme smjene drž. vlasti, odn. u uvjetima međuvlađa i snažnih nac. suprotnosti, te se pojavio kao jedno od mogućih rješenja kriznoga stanja. Predstavljao je mješavinu revol. sindikalizma, socijalizma, anarhizma, nacionalnih i socijalnih opcija te sna o veličini i snazi tal. nacije. Javljao se sporadičnim terorističkim napadima na pojedince, vođenim prije svega trenutnim dnevnopolit. probitcima, bez ikakvih jasnih (i dugoročnijih) programskih smjernica, a radikalizam i usmjerenost djelovanja ovisili su o prevlasti jedne ili više polit. doktrina unutar tako heterogenoga pokreta. U Istri je od samoga početka naišao na nešto složeniju polit. stvarnost iz koje je crpio svoj zamah. Dok je u Italiji u svom prvotnom obliku negirao tri glavne polit. komponente, tj. liberalnu demokraciju, socijalizam i tzv. nittizam (politika F. S. Nittija), dotle je u Istri još nosio i snažnu komponentu protuslavenske ksenofobije. Temeljna zamisao oko koje se okupljalo njegovo heterogeno članstvo bila je ideja tal. države i nacije. Čvršće organizacijske i idejne obrise f. je u Istri stekao tek nakon posjeta najvažnijih predstavnika tal. fašizma B. Mussolinija i Umberta Paselle 1920. Njegovu zamahu u Istri, usmjerenosti njegova djelovanja i specifičnosti značaja pridonijeli su događaji oko potpisivanja → Rapallskog ugovora, koji je donekle zadovoljio desne ekstremiste, učvrstivši im polit. status u javnosti. Već se tada nazire njegov »agrarni« značaj, posebnih i suprotstavljenih interesa. Mussolini je u to vrijeme podupirao njegov uspon u pokrajini Julijske Venecije. U Istri se f. vodio vizijom fašističke revolucije i soc. pravde u najširem značenju. Zbog nediscipline čelnika i članova taj specifični isječak provincijskog fašizma već postupno oblikovana »agrarnoga« tipa postao je u prijelomnom trenutku razvoja pokreta neprimjeren Mussolinijevoj struji

(pristaše preoblikovanja pokreta u stranku i težnja središnjice da se riješi radikalnoga revolucionarnog sindikalizma). Pobjedom na parlamentarnim (1921) i općinskim izborima (1922), fašisti su u Istri stvorili temeljne polit. uvjete za fašizaciju njezina društva i prije nego što su preuzeli vlast u listopadu 1922. Nakon dolaska na vlast provodili su sustavnu fašizaciju uprave u Istri i administracije. Već od 1923. osnivaju se u Istri faš. organizacije: → Fascio Italiano di Combattimento, → Balilla, → Dopolavoro, → Figli della Lupa, Avanguardia (→ avanguardisti), → La Gioventù Italiana dell Littorio i dr. Istodobno se počinje razvijati antifašistički pokret (→ antifašizam). F. je ubrzo uklonio svoje polit. protivnike, nasilno ili politički. Do izbora 1924. fašizacija je u tal. građanskim polit. strankama bila gotovo potpuna, a fašističke su polit. pozicije ojačale ukidanjem višestranačja 1926. i izgradnjom sustava represije do 1929. To je razdoblje kada su postavljeni temelji korporativne faš. države. Potom je 1930-ih f. ušao u razdoblje »masovnog pristanka«, odn. potpune fašizacije društva, kulture i gospodarstva. Tada je u Istri svojim improvizacijama postupno uništio gospodarstvo, koje je sred. 1930-ih bilo na rubu sloma. Na poč. II. svj. rata i ulaskom Italije u → II. svj. rat, u Istri se faš. pokret počinje preustrojavati. O stanju u kojem se tu našao svjedoči i nova krilatica što ju je Mussolini poslao istar. fašistima: durare (izdržati). Nakon kapitulacije Italije u Puli se već 13. IX. 1943. najavljuje osnutak novoga Fascia di Combattimenta, a mjesec dana poslije toga već je postojala faš. stranka s promijenjenim nazivom – Partito Fascista Repubblicano – usklađenim s imenom novoosnovane Talijanske Socijalne Republike (Repubblica di Salò) B. Mussolinija. No, ni predstavnici te države niti fašisti nisu više vodili glavnu riječ u istar. pokrajini (→ Jadransko primorje), a Republika, kojoj je status bio određen funkcijom u službi Trećega Reicha, doživljava njegovu sudbinu – konačni slom u svibnju 1945.

LIT.: A. Lyttelton, La conquista del potere: Il fascismo dal 1919 al 1929, Bari 1974; R. De Felice, Le interpretazioni del fascismo, Roma i Bari 1986; E. Gentile, Storia del Partito fascista 1919–1922, Movimento e milizia, Bari 1989; D. Dukovski, Fašizam u Istri 1918–1943, Pula 1998.

D. Dukovski