Alpe-Jadran

Alpe-Jadran (puno ime Radna zajednica Alpe-Jadran), udruga je kantona, pokrajina, županija, regija i država jadranskoga i istočnoalpskoga područja, utemeljena 20.XI.1978. u Veneciji potpisivanjem zajedničke izjave predsjednika vladâ pograničnih regija, Italije, Austrije, Njemačke, Madžarske i tadanje Jugoslavije. Zajednica je osnovana na temeljima neformalne prijateljske povezanosti, unatoč tada različitim državnim sustavima, na tradiciji i zajednički proživljenoj povijesti. Članice su Radne zajednice: Gradišće, Koruška, Gornja Austrija, Salzburg (promatrač) i Štajerska (iz Austrije); Republika Hrvatska; Emilia-Romagna, Furlanija-Julijska Venecija, Lombardija, Trentino-Alto Adige i Veneto (iz Italije); Baranja; Györ-Moson-Sopron, Somogy, Vas i Zala (iz Madžarske); Bavarska (iz Njemačke); Republika Slovenija; Ticino (iz Švicarske). Ta regionalna inicijativa pokrenuta je s određenim zajedničkim ciljevima navedenih država, među kojima su najvažniji bili stvaranje miroljubivih i dobrosusjedskih odnosa u regiji, očuvanje multinacionalne i multietničke raznolikosti zemalja u regiji te zaštita manjina. Ostali su ciljevi zajedničko informativno-stručno raspravljanje i usklađivanje pitanja koja su u interesu članica; razvijanje suradnje i razmjene na istočnoalpsko-jadranskom području; jačanje srednjoeuropskoga kult. identiteta; uključivanje u procese eur. suradnje i integracije; potpora ulaska država kandidata s područja Radne zajednice u EU i kandidiranje nekih zajedničkih projekata za sufinanciranje iz programa pomoći EU-a. Glavna su područja suradnje prekoalpske prometne veze i lučki promet; proizvodnja i prijenos energije; poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda; turizam; zaštita okoliša; prostorno planiranje i razvoj naselja; povezivanje gradova; očuvanje kulturnog i rekreacijskog prostora; kult. i znan. veze; obrazovanje i sport. Radna je zajednica utrla put povezivanju i integraciji na prostoru koji obuhvaća zemlje članice EU-a i država koje u EU još nisu učlanjene. Suradnja je pridonijela stvaranju sposobnih tržišnih gospodarstava zasnovanih na zdravoj makroekon. politici; tržišta otvorenih prema povećanoj međunar. trgovini i ulaganjima u privatni sektor; učinkovitih i transparentnih carinskih sustava i sustava poslovnoga zakonodavstva, uz razvoj jakih tržišta kapitala i diversifikaciju vlasništva, uključujući privatizaciju. To je dovelo do zajedničkog sprječavanja kriminala, uklanjanja posljedica rata, te do poboljšanja života svih građana u regiji. Ciljevi djelovanja kroz ta područja ostvaruju se preko tijela Radne zajednice: Plenarne skupštine predsjednika vlada članica; Radnoga odbora, glavnoga izvršnoga tijela; Radne skupine za informiranje; Radne skupine za odnose s EU-om; povjerenstava (ima ih pet), koja koordiniraju aktivnosti radnih i projektnih skupina. Radna zajednica ima zajednički proračun (u 2002. iznosio je 145345€), kojemu pridonose sve regije (Republika Hrvatska 13080 € u 2002). Predsjedanje svake druge godine preuzima jedna od članica (Hrvatska je predsjedala u razdoblju 1984–86). Iako je cijela Republika Hrvatska članica Radne zajednice, Istarska se županija izravno uključila u njezine mnogobrojne aktivnosti i zbog činjenice da je Istra najzapadnija granična hrv. regija.

Đ. Fabjanović