epizootije

epizootije, epidemije zaraznih bolesti životinja od kojih neke mogu prijeći i na ljude (zoonoze), a uzrokovane su bakterijskim ili virusnim agensima. Najpoznatije e–z. u Istri bile su: tuberkuloza, → bruceloza, bjesnoća, tetanus, slinavka i šap (prvi put zabilježena u Istri 1937., a posljednji 1953), vrbanac, psitakoza i bedrenica ili antraks. Nijedna od tih bolesti nije za Istru specifična i ne može se smatrati u potpunosti endemijom (enzootijom), nego je unesena sa strane prometom određenih vrsta životinja. Sve su u određenom prošlom i sadašnjem vremenu na području Istre izrazito sporadične, povremene i privremene. Iznimkom bi se mogla smatrati bedrenica, koja je harala Istrom (i na susjednim područjima) u XVIII. i poč. XIX. st. Po svojoj naravi (stvaranje spora, virulentnih i dvadesetak godina) ustaljeno se svrstava među enzootske zoonoze, tj. zaraze pojedinih područja (Medulin, Marlera i Valtura na jugu te Vodice i Trstenik na sjeveru poluotoka). Iako nije u potpunosti dokazano, po učestalosti pojavljivanja na strogo ograničenim područjima, bedrenici se može pribrojiti i tetanus. Također se povećanjem broja kućnih ljubimaca povećava i mogućnost prijenosa nekih zaraza sa životinje na čovjeka. Radi sprječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti Uprava za veterinarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske svake godine donosi zakonsku naredbu s potrebnim i obveznim mjerama, a na to obvezuju i međunar. veterinarsko-sanitarni propisi. Tako je 1991. u Bujama obavljen, prvi u Hrvatskoj, pokušaj oralne vakcinacije lisica protiv bjesnoće.

F. Putinja