kartografija

kartografija (grč. χαρτης: karta i γραφω: pišem), znanstvena disciplina koja se bavi zasnivanjem, izradbom, promicanjem i proučavanjem karata. Kartografija na tlu Istre ima vrlo dugu tradiciju. → Klaudije Ptolemej (87–150 god.) vjerojatno je prvi kartograf koji je na karti označio pojedina istar. naselja, a za njih je u svojem djelu Geografija donio i podatke o geografskoj širini i duljini. Najpoznatiji rim. itinerar Tabula Peutingeriana (oko 340., → Peutingerov zemljovid) uz prikaz istar. naselja donosi i prometne komunikacije te prvi prikaz Učke i Ćićarije. Savršenije kartografsko predočivanje Istre počinje sa srednjovj. portulanima Jadrana (XIII–XV.st.) koji donose prikaz istar. obale, otoka i obalnih toponima. Najstariji do sada pronađeni kartografski prikaz Istre krupnoga mjerila plan je posjeda samostana sv. Mihovila uz Limski kanal što ga je 1433. izradio mlet. kartograf fra Mauro. Prvu regionalnu kartu Istre izradio je 1525. Istranin → P. Coppo. U ranom novom vijeku kartiranje Pazinske knežije bilo je u sklopu habsburške kartografije a preostali dio Istre u sklopu mlet. kartografije. Iako tijekom svoje prisutnosti u Istri Mlečani nisu poduzimali sustavna terenska kartiranja, u razdoblju od XVI. do kraja XVIII.st. nastalo je više regionalnih karata Istre, a najpoznatije su izradili Giovanni Antonio Magini (1620), Giovanni Salmon (1753), Giovanni Valle (1784. i 1798) te Giovanni Antonio Cape(l)laris (1797). Prve topografske karte u mjerilu 1 : 28 800, temeljene na terenskom radu, izrađene su za područje Pazinske knežije 1784/85. u sklopu tzv. jozefinske topografske izmjere Habsburške Monarhije. Prvu hidrografsku izmjeru istar. obale Jadrana obavio je po nalogu Napoleona između 1806. i 1809. franc. hidrograf → Ch. F. Beautemps-Beaupré. Prva sustavna topografska izmjera čitave Istre obavljena je u sklopu druge topografske izmjere Habsburške Monarhije u razdoblju 1821–26. a prva sustavna katastarska izmjera 1817–22. Danas je izrada karata i planova službene namjene u djelokrugu Državne geodetske uprave.

LIT.: L. Lago, C. Rossit, Descriptio Histriae. La penisola Istriana in alcuni momenti significativi della sua tradizione cartografica sino a tutto il secolo XVIII, Trieste 1981; M. Slukan Altić, Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima, Zagreb 2003.

M. Slukan Altić