autocesta
traži dalje ...autocesta, javna cesta namijenjena prometu isključivo motornih vozila. Ima dva odvojena kolnička traka za promet u suprotnim smjerovima, svaki s najmanje dvama prometnim trakovima te jednim zaustavnim trakom, a raskrižja su izvedena u barem dvjema razinama. Omogućuje veće brzine i time kraće vrijeme vožnje. Poluautocesta projektira se kao buduća a., ali se u prvoj fazi gradi samo jedan kolnički trak kojim se odvija dvosmjerni promet. Obilježje poluautoceste u Istri ima → Istarski ipsilon, od kojega je do 2004. izgrađena dionica Vodnjan–Tunel Učka (u gradnji je dionica Medaki–Kaštel). Ceste u slov. dijelu Istre natprosječno su opterećene u usporedbi sa susjednim regijama, zbog tranzitnoga turizma i teretnoga prometa kroz luku Kopar. Mreža autocesta za povezivanje sa središnjom Slovenijom, Italijom i Hrvatskom još je u gradnji (2004). Predviđene trase duž Rižanske, Strunjanske i Sečoveljske doline zamijenjene su radi očuvanja poljoprivrednog zemljišta i okoliša alternativnim trasama s tunelima i vijaduktima, što je usporilo planiranu dinamiku gradnje. Izgradnja cjelovite mreže predviđena je do 2013., do kada bi trebala biti izgrađena brza cesta Kopar–Šmarje–Dragonja, koja će služiti poglavito tranzitnom prometu prema hrv. Istri. God. 2004. u završnoj je fazi izgradnja najduže i najzahtjevnije dionice autoceste Kopar–Ljubljana, Klanec–Sermin, i brza cesta Škofije–Sermin. Vijadukt Črni Kal (duljina 1065 m) najzahtjevniji je takav objekt na slovenskim autocestama, i preko Osapske doline on će povezati krašku visoravan s obalom (visinska razlika 420m). God. 1990. izgrađena je dionica brze ceste Sermin–Kopar, a 1999. i četverotračna brza cesta Izola–Jagodje.
I. Jurinčič
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.
autocesta. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.12.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/136>.