Portorož

traži dalje ...

Portorož (tal. Portorose), turist. naselje na obali Piranskoga zaljeva (45°31′N; 13°36′E; 5m nadm. vis.); 2849st. (2002), općina Piran. Čine ga naselja Valeta, Šentjane i Bernardin. Područje je kontinuirano izgrađeno i urbanizirano od Sv. Lucije preko Portoroža do Pirana. Vjersko središte župe Portorož-Sv. Lucija (utemeljene 1968) crkva je Djevice Marije Rožnovenske iz 1984. Područje je bilo naseljeno u ant. doba (u nedalekoj dolini Grubelce otkopani su ostatci jedne veće rim. zgrade, vjerojatno termalnoga kupališta), a srednjovj. listine spominju P. 1251 (portus sanctae Mariae de Rosa). Turizam se počinje razvijati od 1830., a planski kao djelatnost od 1890. Već od druge pol. XIX.st. privlačio je goste svojim blatnim kupkama. Ima pješčane plaže duge oko 1km i plitko toplo more. Zaštićen je od sjev. i ist. vjetrova brežuljcima, zbog čega mu je klima vrlo blaga, a vegetacija bujna suptropska. Prvi lječilišni hotel izgrađen je 1891 (prerastao u važno središte → talasoterapije), najveći hotel »Palace« 1908–12., prva kockarnica 1913., a 1970-ih i 1980-ih izgrađena je većina drugih hotela, te novo hotelsko naselje Bernardin na području minoritskoga samostana sv. Bernardina (utemeljio Ivan Kapistran 1450). Osim pom. veza (linija P.–Trst triput dnevno u austro-ugarsko doba i dvaput dnevno u tal. doba) željeznica je 1902–35. povezivala P. s Trstom i Porečom (→ Parenzana), tramvaj s Piranom i Sv. Lucijom (1912–53), a od 1924. do II.svj. rata hidroplan s Trstom i Torinom (→ hidrobaza u Portorožu). Najvećim dijelom obalnom cestom, P. je preko Izole i Kopra povezan s Trstom. Između I. i II. svj. rata bio je vojno zrakoplovno obrazovno središte. Pokraj graničnoga prijelaza Plovanija–Sečovlje smještena je zračna luka Portorož, na sjev. obali poluotoka Seča marina Bernardin te južnije, u uvali Fažon, marina Portorož. U doba STT-a u Portorožu je bio Knjižnični zbirni center, a od 2004. tu djeluju → Splošna plovba, → Fakulteta za pomorstvo in promet te Kulturni, kongresni in promocijski center Avditorij, u kojemu se odvija godišnji festivalMelodije Morja in Sonca. God. 2003. P. je imao oko 6000 postelja (3796 hotelskih), a ostvareno je 800611 noćenja. Prevladavaju gosti iz inozemstva, najviše iz Italije, Njemačke i Austrije. Od 1960. u Portorožu se svake godine održava kiparski simpozij Forma viva (stalna izložba u parku na poluotoku Seča).

LIT.: A. Pucer, Portorož – 100 let organiziranega turizma, Koper 1985.

I. Pletikosić

ilustracija
PORTOROŽ – 1. panorama
ilustracija
PORTOROŽ – 2. Sv. Bernardin
ilustracija
PORTOROŽ – 3. hotel Palace
ilustracija
PORTOROŽ – 4. Forma viva

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Portorož. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 17.7.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/2170>.