šumarstvo

traži dalje ...

šumarstvo, gospodarska grana koja se bavi uzgojem i korištenjem → šuma. Čovjek je oduvijek koristio šume kao izvor goriva i građevnoga materijala. Šume u Istri dugo su pod utjecajem čovjeka i njihovo je današnje stanje odraz gospodarske aktivnosti i prirodnoga razvoja. Smanjivanje površine i degradacija prostranih očuvanih prirodnih šuma kojima su bila obrasla tla u Istri počelo je prije klasične antike porastom broja stanovnika i razvojem stočarstva, a pojačani su u antičko doba razvojem poljop. proizvodnje, brodarstva i trgovine. U srednjem vijeku, što je bilo manje drva, to je većom postajala briga za očuvanje šuma. S porastom potreba za drvom stroži su bili propisi o čuvanju šuma i osiguranju opskrbe građevnim i ogrjevnim drvom, osobito u mlet. Istri. Šume i pojedino drveće korisno za mlet. Arsenal bili su pod općim i strogim nadzorom mlet. vlasti – savjeta desetorice i providura za drvo i šume. Od XIII. st. bilo je zabranjeno u lukama sjeverno od Zadra i Ravenne utovarivati na brodove drvo ako ti brodovi ne plove u Mletke. Najpoznatiji su mlet. katastici šuma i raspoloživoga drva u Istri iz 1566 (providur Fabio da Canal) i iz 1776 (Vincenzo Morosini). U potonjem su popisane 4174 šume i dijelovi šuma različitih vlasnika, neovisno o svrsi kojoj je moglo poslužiti njihovo drvo. Oko 1590. u pročelje gradske palače u Puli uklesan je natpis sa zabranom sječe i paše u šumama javnoga značaja: Magran ispod Šišana, Kaval ispod Krnice i Kvankve ispod Mutvorana. Zakon o šumama za mlet. Istru donesen je 22. XI. 1777. i 23. IV. 1778. na temelju Morosinijeva izvješća; tiskan je dvojezično. U Pazinskoj knežiji donesen je 1541. šumski red za Istru, Furlaniju i Kras i naputci u svezi s trgovinom drvom. Sadrži odredbe o iskorištavanju šuma, o postupanju sa šumama, o načinu i postupku davanja šuma u zakup ili na upravljanje, o kaznama za prekršitelje propisa, o zabrani krčenja šuma i reguliranju paše, sve u nastojanju za što većim prihodom od tih šuma. U naputku za trgovinu drvom nalazi se i podatak da su Mleci trošili godišnje 360000 vozova ogrjevnoga drva te da bi se jedna trećina od te količine mogla izvesti u Mletke iz šuma na koje se odnosi šumski red, što bi kraljevskoj blagajni osiguralo stalne prihode. Za mletačke je vladavine na području Istre radi potreba mlet. Arsenala za drvom ustanovljen institut »rezervata«, pod kojim je bilo 2800 rali (1611 ha) hrastovih šuma u Motovunskoj šumi, 787 rali (453 ha) šuma hrasta medunca s krivom građom (šume Kontija, Vidorna, Kornarija) i 170 rali (98 ha) šuma hrasta medunca s krivom građom na otoku Krku – ukupno 3757 rali (2162 ha) državnih šuma, te čak 60000 rali (34524 ha) privatnih šuma hrasta medunca s krivom građom na području Istre i na otoku Krku. Austrija je već 1817. ukinula institut rezervata u privatnim šumama i omogućila slobodnu trgovinu drvom pa su privatni vlasnici za 20–30 god. posjekli i dijelom iskrčili površinu nekadanjeg rezervata. Time su austr. mornaricu i brodogradnju lišili mogućnosti nabave krive građe hrasta medunca, te uzrokovali početak zaplavljivanja i sušenja šuma u dolini Mirne. Već 1825. u Motovunskoj se šumi posušilo 36000 stabala, a 1855. utvrđeno je da desetogodišnji nanos zemlje u dolini Mirne iznosi 1 stopu (31,6 cm). Šuma i drva na području Istre bilo je sve manje. Nekadanje visoke šume svele su se na panjače, koje se sjeklo na panj u sve kraćim ophodnjama. Ugrožene su bile i općekorisne funkcije šuma pa se pojačava briga šumarskih stručnjaka i šumarskih vlasti za ponovnim pošumljivanjem goleti i opustošenih šuma. U Motovunu je → J. Ressel 1842. izradio plan ponovnoga → pošumljivanja općinskih zemljišta u Istri, u prvoj fazi na površini od 107001 rali (61570 ha). Projekt nije dao rezultata jer je došlo do građanske revolucije i ukidanja feudalnoga poretka, no dvadesetak godina poslije ipak je počelo pošumljivanje Krasa, uglavnom crnim borom i drugim crnogoričnim vrstama. Za tal. vlasti opsežne radove melioracije dolina istar. rijeka pratilo je uređivanje bujica i pošumljivanje slivova i zaštitnih pojasova te sječa u do tada nedostupnim i stoga očuvanim šumama Ćićarije.

Nakon II. svj. rata državnim šumama gospodarilo je šumsko gospodarstvo Viševica iz Rijeke. Krajem 1947. ustanovljena je Uprava za pošumljavanje i melioraciju krša u Rijeci (Sušaku), koja djeluje i na području Istre preko Sekcije za pošumljavanje u Pazinu. Do 1955. pošumljene su tisuće hektara do tada golih krških površina. Pošumljenih površina bilo bi i više da se privatni vlasnici nisu odupirali pošumljivanju držeći da ono ugrožava stočarstvo. Šumsko gospodarstvo Buzet ustanovljeno je 1960., te je od općina preuzelo tehničko osoblje koje je do tada obavljalo šumarsku službu u privatnim šumama. Većina šumskih površina još se uvijek obnavljala sječom na panj u kratkim ophodnjama. Šuma se duž jugoistočne obale Istre koristila za proizvodnju vapna paljenjem vapnenica, a drveni ugljen palio se u karbunicama u nedostupnijim šumama. Raški ugljenokop bio je velik potrošač rudnoga drva i njegovim se potrebama prilagođavala ophodnja u kulturama crnogorice (60 god.). Prvi programi gospodarenja šumama za društvene šume izrađeni su 1960-ih, a za privatne šume 1970-ih. U njima se za panjače još uvijek propisivala čista sječa uz obnovu iz panja u ophodnji od 20 god. Prostorno se drvo osim za ogrjev sve više koristilo za preradu u celulozu i za drvene ploče. Tih se godina pošumljivala crnogorična šuma Kontija (Šumarija Poreč) i podizali su se nasadi na rtu Kamenjak (Šumarija Pula). Šumsko gospodarstvo Buzet, poslije Šumsko-hortikulturno gospodarstvo »Istra« iz Buzeta, razgranalo je svoje djelatnosti izvan šumarstva pa je od šumarskih djelatnosti (gotovo isključivo od prodaje drva) ostvarivalo samo oko 15% ukupnog prihoda. Do promjene u načinu gospodarenja panjačama došlo je postupno 1980-ih, kad je obnova sječom na panj u državnim šumama zamijenjena obnovom iz sjemena (oplodnom sječom), uz produženje ophodnje na 60 i 80 god. U panjačama se do obnove propisuju prorjede. Tih je godina dobrovoljnim radom omladine pošumljeno oko 800 ha golih površina, ugl. na Bujštini.

Društvo je napokon uvidjelo i vrijednost općekorisnih funkcija šuma (zaštita tla od erozije, bujica i poplava, utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav, utjecaj na plodnost tla i poljop. proizvodnju, utjecaj na klimu, na estetski ugođaj i krajolik, stvaranje kisika i pročišćavanje zraka, rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija, pa od 1990-ih, donošenjem izmjena i dopuna Zakona o šumama i utemeljenjem Javnoga poduzeća Hrvatske šume, dolazi do bitne promjene u financiranju biološke reprodukcije i zaštite šuma. Uvodi se naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma (0,07% od ukupnog prihoda), čime se financiraju radovi reprodukcije i zaštite, za sada samo u državnim šumama, i znanstveno-istraživački radovi i programi u šumarstvu. Težište rada prenosi se na uzgajanje i zaštitu šuma, pa se u toj djelatnosti danas ostvaruje oko 70% ukupnog prihoda.

USPOREDBA DRVNE ZALIHE, PRIRASTA I SJEČA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA PODRUŽNICE BUZET

USPOREDBA DRVNE ZALIHE, PRIRASTA I SJEČA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA PODRUŽNICE BUZET

Za privatne šume gotovo i nema važećih programa za gospodarenje pa se sječa u njima obavlja temeljem odobrenja godišnjeg opsega nužne doznake. Za 2004. odobrena je nužna doznaka u privatnim šumama od 28498m³ u Istarskoj županiji i 3725 m³ u Primorsko-goranskoj županiji, ukupno na području Uprave šuma podružnice Buzet 32 223bruto m³.

U 2003. u šumama podružnice Buzet posječeno je 28142m³ bruto drvne mase, od toga je izrađeno (u neto m³) :

SORTIMENT

Male sječe u odnosu na prirast drvne mase i povećanje obraslih površina zbog zarašćivanja prijašnjim poljop. korištenjem (pašom) ogoljelih šumskih zemljišta razlog su izrazito povoljnoj drvnoj bilanci, pa su šume u Istri u fazi progresije. Međutim, šume valja uzgajati i njegovati, jer gospodarska šuma mora optimalno ispunjavati općekorisne funkcije, a drvo će kao obnovljivi izvor energije i ubuduće imati važnu energetsku funkciju (kalorična vrijednost 3kg drva odgovara kaloričnoj vrijednosti 1kg nafte).

Hrvatske šume d. o. o. Zagreb – Uprava šuma podružnica Buzet, trgovačko društvo koje gospodari državnim šumama u Istri (uključujući Opatiju, Matulje, Lovran, Mošćeničku Dragu, Cres i Lošinj), osim Nacionalnoga parka Brijuni. U njezinu su sastavu šumarije Buje, Buzet, Cres-Lošinj, Labin, Opatija, Pazin, Poreč, Pula i Rovinj. Trgovačko društvo je u drž. vlasništvu i pravni je sljednik Javnog poduzeća Hrvatske šume i nekadašnjih društvenih poduzeća. Gospodari površinom od 72419ha, od toga je obraslo 66349ha, neobraslo proizvodno 5467ha, neobraslo neproizvodno 197ha, neplodno 406ha. Prema namjeni, gospodarskih je šuma 65542ha, šuma posebne namjene 5654ha i zaštitnih šuma 1223ha. U kategoriju šuma posebne namjene uključene su šume za odmor i rekreaciju, park-šume, posebni šumski rezervati, šume za znan. istraživanja, dijelovi s režimom stroge zaštite na području Parka prirode Učka i zaštićenoga krajolika Lisina, te sjemenske sastojine.

Drvna zaliha iznosila je 31.XII.2003. ukupno 4271695m³ ili 64m³/ha, godišnji prirast drvne mase 121193m³, a prosječna godišnja sječa 29618m³ bruto drvne mase. Prosječno je u zadnjih pet godina posječeno godišnje 29618m3 bruto drvne mase, tj. 24% od tečajnoga godišnjega prirasta ili 0,7% od drvne zalihe. Drvna zaliha u šumama UŠP Buzet u razdoblju 1996–2003. povećala se s 3784859m3 na 4271695m³, odnosno s 57 na 64m³/ha obrasle šumske površine. Podružnica ima 211 zaposlenih (2004).

LIT.: D. Klen, Katastik gorivog drva u istarskim šumama pod Venecijom sastavljan od Fabija da Canal godine 1566., VHARP, 1966–1967; V. Morosini, Catastico generale dei boschi della Provincia dell’ Istria (1775–1776), Fiume–Trieste 1980; Gozdni red za Istro, Furlanijo in Kras 1541, Biotehniška fakulteta v Ljubljani, VTOZD za gozdarstvo, Ljubljana (viri za zgodovino gozda in gozdarstva na Slovenskem), Ljubljana 1989.

B. Baćić

 

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

šumarstvo. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.5.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/2686>.