Bezjaki (Bezaki)

traži dalje ...

Bezjaki (Bezaki), etnonim koji se u užem smislu i osobito do pol. XX.st. odnosi na stanovnike Žminjštine, ali zahvaća i neka sela južno od Pazina. Bezjački se identitet formira ponajprije u odnosu na susjedne → Vlahe. Oblikovanje dvaju kolektivnih identiteta svoje začetke ima u migracijskim kretanjima, posebno izraženima u XVI. i XVII.st. Znatan kult. utjecaj Vlaha, kao novonaseljenoga stanovništva, imao je za posljedicu isticanje niza kult. različitosti, a onda i nastanak dviju subetničkih skupina prema prostiranju i sadržaju sličnih onima koje postoje još u XX.st. Bezjački se identitet nasuprot vlaškom ponajprije očituje u govornim razlikama: npr. zač i ja na Bezačiji prema zašto i da na Vlašiji (→ čakavsko narječje u Istri). Budući da se na Žminjštini granica Bezjaka i Vlaha poklapa s protezanjem nekadašnje austrijsko-mlet. granice, reminiscencije na to razdoblje predstavljaju jedno od obilježja dvaju identiteta. Dodatni su razlikovni element stereotipi o Bezjakima kao mirnijima i ponešto naivnijima, te o Vlasima kao prodornijima i agresivnijima. U sr. Istri čak. stanovništvo sela (npr. Kašćerga i Zamask) koja su se nalazila na austr. strani granice Bezjakima naziva stanovnike susjednih sela oko Vrha, koja su se nalazila pod mletačkom upravom i u kojima se govori čakavsko-kajk. idiomom. Izvan Istre etnonim Bezjaci označuje kajkavce između Drave i Save, stanovnike nekih naselja uz Kupu i Dobru te nositelje slov. i furlanskih idioma uz slovensko-tal. granicu.

LIT.: S. Blagonić, Umnažanje granica: istarski slučaj, u: E. Heršak, (urednik), Etničnost i povijest, Zagreb 1999.

S. Blagonić

 

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Bezjaki (Bezaki). Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 17.7.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/279>.