arheološki muzeji i zbirke

traži dalje ...

arheološki muzeji i zbirke, muzeološke ustanove koje čuvaju, obrađuju i izlažu arheološku građu, tj. materijalnu kulturu od prapovijesti do početka srednjega vijeka. Najstarija poznata zbirka arheol. spomenika u Istri nastala je na poč. XIX.st. u Puli kada su svi kameni spomenici (reljefi, skulpture i natpisi) pohranjeni u Augustov hram u obliku lapidarija-spremišta, pa su tako fizički bili zaštićeni. Pokušaji osnivanja specijalizirane muzejske zbirke tijekom prve pol. XIX.st. nisu imali uspjeha. U drugoj pol. XIX.st. nastajale su u Istri prve privatne zbirke, među kojima je najpoznatija bila ona obitelji → Scampicchio u Labinu, darovana društvu → Società Istriana di Archeologia e Storia Patria, s obvezom da društvo osnuje arheol. muzej. Osim te privatne zbirke, jezgru su činili nalazi s nekropola Picugi i Beram, pronađeni tih godina. Pokrajinski arheološki muzej (Museo Archeologico Provinciale), osnovan 1884. u Poreču, jest prvi arheološki muzej u Istri, a bio je privatnoga karaktera, tj. vlasništvo udruge građana. U Puli je tek 1902. osnovan Gradski muzej (Museo Civico), kojemu su jezgru činili bogati mnogobrojni nalazi iz Nezakcija, tako da je imao pretežito arheol. karakter. Uz njega je postojala drž. zbirka kamenih spomenika (u Augustovu hramu i u Amfiteatru). Između I. i II.svj. rata, u Puli je Gradski muzej postao Kraljevski muzej Istre (Museo dell᾽Istria), građa lapidarija mu je priključena, a pripao mu je i dio građe porečkoga muzeja, koji je tako praktički prestao postojati. Nakon II.svj. rata, pulski je muzej nastavio raditi kao → Arheološki muzej Istre, te je postao glavnom okosnicom razvitka arheologije u Istri. Porečki muzej ponovno je osnovan kao → Zavičajni muzej Poreštine, kompleksnoga tipa. Lapidarij rim. i srednjovj. spomenika (natpisi i reljefi) te predmeti arheol. materijalne kulture s Poreštine čine glavninu sadržaja arheol. zbirke. Arheol. zbirke imaju i drugi zavičajni i gradski kompleksni muzeji u Istri: → Zavičajni muzej grada Rovinja (lapidarij, numizmatička zbirka, sitni predmeti), → Narodni muzej u Labinu (zbirka kamenih spomenika, sitni predmeti), Gradski muzej u Pazinu (zbirka predmeta i kopija predmeta koju je 1984. postavio AMI Pula), → Zavičajni muzej u Buzetu (izložbu je postavio AMI Pula 1975), u novije vrijeme i Gradski muzej u Umagu (arheol. zbirka u nastajanju, bogat repertoar povremenih gostujućih izložbi i arheol. karaktera). Manji lapidariji, izložbe kamenih arheol. spomenika postoje osim toga još i u Motovunu (u prolazu renesansnoga bastiona), Roču (u prostoru grad. vrata) i Novigradu (u preobrazbi, jer se nalazio u prizemlju palače Rigo, a planira se i izgradnja nove namjenske zgrade). Posebno valja izdvojiti i arheol. zbirku na Brijunima, u sklopu ustanove Nacionalnoga parka. Bogatu arheol. zbirku ima → Pokrajinski muzej u Kopru, a u Piranu je u sklopu → Pomorskoga muzeja »Sergej Mašera« također i manja arheološka zbirka.

R. Matijašić

ilustracija
ARHEOLOŠKI MUZEJI I ZBIRKE, izložbeni postav Zavičajnoga muzeja u Poreču

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

arheološki muzeji i zbirke. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 27.12.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/arheoloski-muzeji-i-zbirke>.