Campoformijski mir

Campoformijski mir, mirovni ugovor potpisan 17.X.1797. u mjestu Passariano u Furlaniji između austr. cara Franje II. i Napoleona, pobjednika ratnih pohoda na Apeninskom poluotoku. Naziv je, međutim, dobio po gradiću Campoformido (mlet. Campoformio), koji se nalazio na pola puta između Udina i Napoleonove vojske. Mir je dogovoren šest mjeseci nakon postizanja primirja (→ Leobenski preliminarni mir). Klauzule novoga dogovora odredile su franc. zauzimanje austr. Nizozemske i lijeve obale Rajne od Basela do Andernacha te priznanje franc. Cisalpinske Republike. Ukinuta je Mletačka Republika, čiji su teritorij trebali podijeliti Austrijsko Carstvo (Venecija, pokrajina Veneto do rijeke Adige, Furlanija, Istra, Dalmacija i jadranski otoci) i Francuska (albanska obala i Jonski otoci). C. m. potvrdio je kraj mlet. vladavine u Istri, koja će pod austr. upravom ostati do II. austro-franc. rata i → Požunskoga mira (1805).

LIT.: M. Bertoša, Istra: Doba Venecije (XVI.–XVIII.st.) Pula 1995; S. Bertoša, Svjetska povijest modernoga doba (XVI.–XIX.st.) s posebnim osvrtom na Apeninski poluotok, Zagreb 2004.

S. Bertoša