rimska božanstva

rimska božanstva, skupina kultova koje je rimska vlast uvela od sred. I.st.pr.Kr. Jedan dio kultova bio je obveza kojom se iskazivala vjernost rim. državi. To su ponajprije bili drž. kultovi Jupitera, Junone i Minerve (tzv. kapitolijska trijada). Najbrojniji je bio kult Jupitera, koji je simbolizirao samu rim. vlast, u različitim inačicama, poznatima u cijelome Rimskom Carstvu (Iuppiter Optimus Maximus, I. Conservator, I. Victor, I. Depulsor), i u gradovima i na selu. Junoninih je spomenika malo, ali je zato velik broj Minervinih posvetnih natpisa, posebice u Puli, gdje se jedna grad. četvrt ili otok nazivala Minervinom četvrti, odn. otokom. U Puli je bio važan i Herkul, grčko-rim. božanstvo, koje je svojevrstan zaštitnik grada, pa je pronađeno više natpisa i reljefa koji ga simboliziraju. Za gladijatore je važno božanstvo bila Nemeza (Nemesis), boginja smrti, koja se štovala u amfiteatru i njegovoj okolici, a sačuvane su četiri posvete. U izvangradskome kontekstu zapažena je i uloga Silvana (Silvanus), ali i Libera – Bakha (Liber Pater, Bacchus), zaštitnika poljoprivrede i ponajprije vinogradarstva. Ostali bogovi općega grčko-rim. panteona dokumentirani u Istri jesu: Fortuna, Luna, Venera, Sol, Neptun i dr. Oni su, zajedno s drugima, rijetko zastupljenima, predstavljali tzv. privatni kult, koji je svaki pojedinac štovao u svome domu (Salus, Florentes i sva → histarsko-liburnska božanstva). Osobito su to bili mistični i misterijski kultovi, koji su kolanjem ljudi i ideja dolazili s ist. Sredozemlja, miješajući se s grčko-rim. elementima: Bona Dea, Kybela, Magna Mater Deorum. Zasebna su skupina egip. kultovi Izide (Isis i Isis Fortuna), Hathor i Amona Ra, zatim perzijskoga boga Mitre (mitraizam) i dr., koji su imali jak utjecaj na privatni kult nižih društv. slojeva, te su tako na određen način pripremili teren za prodor kršćanstva. Mitraizam je mnogo manje zastupljen nego u nekim drugim sredinama. Osim epigrafskih spomenika, važan su izvor za proučavanje grčko-rim. kultova umj. kiparski prikazi u raznim materijalima i tehnikama (reljefi i puna skulptura, monumentalni i malih dimenzija, od kamena i bronce). Tako su dokumentirani Iuppiter Amon, Priapus, Victoria i Merkur.

LIT.: V. Jurkić, Arte plastica del culto come determinante l’esistenza dei culti romani e sincretici nella regione istriana, ACRS, 1974, 5.

R. Matijašić