Sabor čakavskog pjesništva
traži dalje ...Sabor čakavskog pjesništva, jedna od priredaba → Čakavskog sabora i njegov izravni institucijski prethodnik. Osnovala ga je skupina kult. i prosvj. djelatnika iz Žminja, Rovinja, Pule i Zagreba. Članovi Inicijativnog odbora bili su: Gaetan Čekić, Zvane Črnja, Miha Debeljuh, Ivo Erman, Marin Franičević, Mario Hrelja, Tone Krajcar, Drago Kresina, Marijan Mačina, Mirko Paulinić, Petar Radovan, Ive Rudan, Šime Vučetić, Slavko Zlatić i Vilma Zohil. Prvi predsjednik bio je Mirko Božić, a potpredsjednik Zvane Črnja.
Osnivačka skupština održana je 8. VI. 1969. u Žminju, gdje je iste godine održan i prvi Sabor čakavskog pjesništva (SČP), kojemu su program činili znan. skup o čak. poeziji, pjesnički recital i nastupi hrv. i tal. folklornih skupina, te natječaj za najuspjelije rukoveti čak. poezije. Sudionici prvoga znan. skupa u sklopu SČP-a 1969. bili su: Dalibor Brozović, Z. Črnja, Marko Fotez, M. Franičević, I. Jelenović, Mario Kalčić, Ivan Katušić, Ive Mihovilović, Glorija Rabac--Čondrić, I. Rudan, M. Sinčić, D. Tadijanović i S. Zlatić. Među recitatorima bili su glumci: Neva Bulić, Marija Crnobori, I. Erman, Ivo Marjanović i Zorko Rajčić, a uz njih i amateri, mahom učenici iz Matulja, Pazina, Pule, Rijeke, Rovinja, Voloskog i Žminja. Te je godine predstavljena i tal. dijalektalna poezija. Prvih godina priređeni su znan. skupovi i objavljeni zbornici s temama: čak. poezija i čak. izraz, hrv. dijalektalna poezija, dijalekti u odnosu na modernu književnost, dijalektalna sastavnica u Krležinim djelima, zavičajna književnost u nastavi i dr.
SČP danas je tradicionalna priredba koja se održava na poč. lipnja u Žminju, Zad kaštela, gdje u natjecateljskom duhu i ozračju prijateljstva nastupaju najmlađi čak. pjesnici, školarci čakavčići, iz svih govorno i književno živih čak. područja hrv. priobalja od Istre do Dalmacije s otocima, te poneke čak. oaze u unutrašnjosti (npr. Lika). SČP je i susretište čakavaca s kolegama kajkavcima (Zlatar) i štokavcima (Cernik) iz drugih domovinskih krajeva. Osim njegovanja najstarije čak. jezično-knjiž. matice, najtrajniji rezultat SČP-a jesu tiskovine, tj. knjižice ili brošure stihova te autorske poetske zbirke. SČP je i prigoda za razmjenu metodičkih, didaktičkih i drugih iskustava pedagoških djelatnika i stručnjaka te voditelja knjiž. i dramskih sekcija, a u njemu su prve javne nastupe imali mnogi poslije zapaženi pjesnici. Zahvaljujući radu mnogih entuzijasta, pretežito prosvjetara, SČP u Žminju, uz Književni klub i časopis Istarski borac u Puli, najzaslužniji je za promicanje i razgranavanje knjiž. izraza mladih i najmlađih stvaralaca Istre i Hrvatske.
LIT.: M. Sinčić, Mala renesansa čakavskog pjesništva, Istarski mozaik, 1969, 5; isti, Vita, vita!, Čakavski sabor u Žminju, Dometi, 1970, 5; Z. Črnja, Pogled iz provincije, Pula, 1978; B. Biletić, Istarska čakavska anabaza – put k suvremenosti, Istra, 1989, 1–2; 30. obljetnica Čakavskog sabora (2000); isti, Čakavski sabor – nadinstitucija, Nova Istra, 2001, 1; D. Dukovski, Povijesno-psihološko okruženje Čakavskoga sabora, Nova Istra, 2001, 1.
B. D. Biletić
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.
Sabor čakavskog pjesništva. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.9.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/sabor-cakavskog-pjesnistva>.