Veruda

Veruda, zaljev smješten 6km jugozapadno od središta Pule, otočić na ulazu u zaljev (Fratarski otok) i južna gradska četvrt Pule. U pisanim se vrelima spominje 1360., 1387. i 1455. Poluotok južno od gradske četvrti Verude, koji s jedne strane zatvara zaljev Verudu, zove se Verudela. Turist. naselje Punta Verudela nedaleko od rta (svjetionik) zatvara poluotok, na kojem su najveći puljski hoteli → Arenaturista d. d. (Histria, Brioni, Park) i turist. apartmani (Verudela, Zlatne stijene). U zaljevu koji je plitak (unutrašnji je dio do 10m dubine) i jako uvučen u kopno, velika je Tehnomontova turistička luka Marina Veruda te još dvije sportske lučice (Bunavina). Marina je zaštićena od svih vjetrova i valova. Samo je vanjski gat izložen juž. i jugozap. vjetru. Ima 630 vezova za brodove do 25m duljine uz 17 gatova i 150 mjesta na kopnu za smještaj brodova do 15m duljine. Na ist. obali ulaza izgrađeno je suvremeno naselje (Pješčana uvala, Valsabion). Na ulazu u zaljev nalazi se otočić V. s najvišom kotom 20m nadm. vis., popularno ljetno izletište i kupalište Puljana. Cijelo područje bilo je naseljeno već u prapovijesti (neolitičko naselje na rtu Verudeli i oko zaljeva Verude, brončanodobno naselje na otočiću Verudi), a i u antici i sr. vijeku. Na vrhu otočića oko postojeće crkve Blažene Djevice Marije 1624. osnovan je (u XVIII. st. napušten) samostan franjevaca opservanata, s vodospremom i grobljem (danas vidljivi ostatci). Nedavno nestručno adaptirana u svjetovne svrhe, crkva s renesansnim portalom izvorno je gotička građevina, podignuta vjerojatno na mjestu prijašnje ruševne crkve. Već su Mlečani na otoku izgradili utvrdu koja je štitila ulaz u zaljev do XIX. st. važno alternativno sidrište. U XIX. i XX.st. područje zaljeva i otočića bilo je uključeno u austr. obrambeni sustav.

LIT.: B. Baćić, O dalekoj prošlosti Vinkurana i njegove najbliže okoline, Prilozi o zavičaju, 1980, 2; Lj. A. Maračić, Maleni i veliki, Franjevci konventualci u Istri, Zagreb 2001.

N. Nefat, R. Matijašić