Zvjezdarnica u Puli

Zvjezdarnica u Puli. Zahvaljujući spuštanju sfere utjecaja Austro-Ugarske Monarhije prema Jadranskome moru, a da bi se izbjegli budući problemi s lokacijom na nesigurnom području, Pula je 1853. postala gl. vojna luka Monarhije. S rastom flote rasle su i potrebe za navigacijskim resursima, te je tako 1871. sagrađen Hidrografski zavod Ratne mornarice Austro-Ugarske Monarhije na brdu Monte Zaro. Jedan od najvažnijih zadataka Zavoda bila je sinkronizacija kronometara ratnih brodova. Zbog toga je sagrađena i Mornarička zvjezdarnica (K. und K. Marinesternwarte Pola), s teleskopima i pomoćnim priborom, a u nju je preseljen dio inventara iz Trsta. Prvi voditelj izgradnje i astron. opažanja u tom razdoblju bio je Franz Paugger. Velik rast opsega i snage flote prati rast grada, ali i Zvjezdarnice, u kojoj su bile ustrojene četiri službe: Služba točnog vremena, Kronometarska, Meteorološka i Geomagnetska služba. Pod ravnanjem → J. Palise (1872–80), Mornarička zvjezdarnica postaje svjetski poznata po otkrićima. Njezinim je teleskopima otkriveno 28 malih planeta (asteroida), od kojih prvi dobiva naziv Austria, a slijede Polana, Adria, Istria i dr. Pod ravnanjem baruna → I. Benka, baruna od Bojnika (1884–85., 1894–1901), rastu kvaliteta i opseg geofiz. mjerenja. Kako je gl. namjena zvjezdarnice bila tehn. podrška floti, instrumentarij je glede astron. određivanja vremena bio prvorazredan, a neki su se od tih instrumenata donedavno rabili na zvjezdarnici u Trstu. Kako bi se kugla za signalizaciju podneva bolje vidjela, prebačena je na kaštel, a između nje i sobe s kronometrima na Monte Zaru provučena je električna linija. Z. je bila opremljena klasičnim teleskopima za sve namjene, vrhunske kakvoće, ali s maksimalnim promjerom refraktora od samo 170 mm i reflektora od 300 mm. Nerazmjer instrumentarija i postignuća pokazuje koliko je tadašnja Pula bila povoljno mjesto za podizanje zvjezdarnice. Zbog smještaja na vrhu poluotoka, sustav zračnih strujanja omogućavao je teleskopima zvjezdarnice veoma stabilnu sliku, a nepostojanje svjetlosna onečišćenja ostavljalo je nebo tamnim.

Nakon raspada Austro-Ugarske, tijekom bezvlašća, zavod i zvjezdarnica bili su izloženi pljački, a uništena je knjižnica i dio instrumentarija. Pulu je zauzela tal. vojska, prestala je biti istaknuta luka te dolazi do stagnacije grada i zvjezdarnice. Instrumentarij i knjižnica dobrim su dijelom preseljeni u Trst, ukinula se zvjezdarnica, a u zgradi Hidrografskog zavoda ostala je raditi meteorološka i magnetska stanica, sve do razaranja 1944., pri čemu nije srušen samo manji dio lijevoga krila zgrade. U blokadi grada tijekom savezničko-partizanskih razmirica definitivno je uništen, ili u Trst prebačen, sav preostali instrumentarij i knjižnica. Razrješenjem pulske krize i dolaskom Jugoslavije postojali su hitniji problemi od obnove zgrade Hidrografskog zavoda, pa se porušeni i oštećeni dio uklonio, a preostali se dio lijevoga krila sanirao i služi od 1947. kao vojna meteor. stanica. Ostatak terena na kojem su stajali temelji zgrade i stupovi instrumenata poravnan je te je nastala čistina na vrhu brda. Na euforiji izazvanoj epohalnim postignućima astronautike i s nekolicinom amaterski sagrađenih teleskopa, osniva se u Puli 1973. Amatersko astronomsko društvo Istra, kojemu je jedan od ciljeva bila i valorizacija, obnova, te privođenje svrsi preostaloga dijela zvjezdarnice. Nižu se rezultati u amaterskom i edukacijskom radu, pa nakon devet godina Astronomsko društvo dobiva taj prostor na upravljanje. Grad Pula u astron. smislu više nije onaj grad u kojem je zvjezdarnica nastala, jer je svjetlosno onečišćenje takva intenziteta da se sa zvjezdarnice može obavljati samo manji dio astron. opažanja. Planira se nov ustroj u smjeru izobrazbe mladeži te djelomična dogradnja i smještaj planetarija u taj prostor. Nade da će se zgrada zvjezdarnice i Hidrografskog zavoda moći obnoviti u cijelom ili dijelu bivšeg opsega prestaju podizanjem zgrade dječjega vrtića na vrhu brda Monte Zaro. Takvom odlukom grada, u kojem se pokazuje neosjetljivost za tradicijske vrijednosti, edukacijske i promidžbene aktivnosti Astronomskoga društva dovode se u pitanje. Sjećanje na tu zvjezdarnicu seli se u povijest astronomije, gdje je Pola Observatory, kodnog broja MPC – 538, pojam po vizualnom otkrivanju asteroida, a njezine su ruševine mjesto koje posjećuju astronomi. Osim asteroida Polana koji kružeći oko Sunca podsjeća na slavu te zvjezdarnice, od 1997. velik je dio asteroida Ida nazvan Pola regio, pulskoj zvjezdarnici u čast.

LIT.: E. Puh, Zvjezdarnica u Puli 1871–1991., Histria historica, 1991, 3.

K. Korlević