Barbariga
traži dalje ...Barbariga, naselje u blizini istoimenoga rta, na zap. obali Istre, 20km sjeverozapadno od Pule, 10km od Vodnjana (44°60′N; 13°45′E); grad Vodnjan. Lokalnom cestom povezana je s Perojem. Malobrojno stanovništvo statistički se pribraja naselju Peroj. Rt Barbariga u prošlosti se nazivao i Punta Cissana, po nestalom ant. naselju → Cissa, koje se, kako su neki istraživači držali, ondje nalazilo. Ime je dobila po mlet. obitelji Barbarigo, koja je ondje imala posjed. Gospodarstvo se temelji na poljodjelstvu (masline), ribarstvu i turizmu. U blizini sela izgrađeno je krajem 1980-ih istoimeno apartmansko turističko naselje. Na morskoj obali nađeni su ostatci rimske ladanjske vile iz I. st., kojoj su podovi bili ukrašeni dvobojnim i višebojnim mozaicima, a zidovi freskama s biljnim i figuralnim dekoracijama. U blizini su ostatci velike ant. uljare za preradbu maslina. Prva veća istraživanja provedena su 1902., a uljara je otkopana 1954. Sjeveroistočno od Barbarige nalazi se naselje → Betiga s antičkim i ranosrednjovjekovnim arheološkim nalazištima, te paleontološki rezervat Kolone (osn. 1994). U blizini je srednjovjekovna crkva sv. Foške (→ Batvači), a uz cestu prema Peroju arheološki lokalitet Dragonera.
LIT.: H. Schwalb, Römische villa bei Pola, Schriften der Balkan-Kommission, Antiquarische Abteilung, Wien 1902; B. Schiavazzi, Attraverso l’ agro colonico di Pola, AMSI, 1908, 24; A. Gnirs, Beispiele der antiken Wasserversorgung aus dem istrischen Karstlande, Strena Buliciana, Zagreb 1924; Š. Mlakar, Istra u antici, Pula 1962; B. Marušić, Kasnoantička i bizantska Pula, Pula 1967.
Đ. Fabjanović
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.
Barbariga. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 24.11.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/barbariga>.