Družba sv. Ćirila i Metoda za Istru

traži dalje ...

Družba sv. Ćirila i Metoda za Istru, udruga za razvitak hrv. i slov. školstva u Istri »na narodno-katoličkom temelju«, utemeljena 24.II.1893., kad je C. i k. namjesništvo odobrilo njezina pravila. Prvo sjedište imala je u Puli, a prvi predsjednik bio je → D. Trinajstić. Izraz je hrvatskoga narodnog preporoda Istre i njegovih prosvjetnih težnja. Iako su odredbe škol. zakona iz 1869. o nastavnom jeziku u školama bile sasvim jasne, u praksi je Pokrajinsko školsko vijeće često samovoljno, ne vodeći računa o nac. strukturi djece, donosilo odluke o tal. jeziku kao nastavnom jeziku u većinskim, pa i izrazito hrv. mjestima. S druge strane, da bi se umanjio nedostatak broja drž. pučkih škola, stvorena je, po uzoru na slične češ. i slov. primjere, privatna udruga koja je osnivala svoje škole i brinula se o njihovoj kadrovskoj i materijalnoj opremljenosti. Nakon utemeljenja udruga je viđenijim osobama iz kult. i polit. života u Istri i Hrvatskoj poslala okružnicu s programom djelovanja, pa su na njezinu adresu stizali novčani prilozi – među prvim i izdašnijim onaj biskupa Strossmayera (1000forinti). Nova pravila donesena su 1894., i po njima je D. imala ravnateljstvo od 9 članova. Članovi su se dijelili na utemeljitelje, podupiruće, redovite i izvanredne. U mjestima gdje bi se prijavilo 20 članova mogla se osnovati podružnica. Na prvoj godišnjoj skupštini u Opatiji 4.II.1894. za predsjednika je izabran → D. Vitezić, koji je na toj dužnosti ostao do 1901. Već prije te skupštine Družbino ravnateljstvo predložilo je ravnateljstvu slov. Društva sv. Ćirila in Metoda ujedinjenje u jedinstveno društvo, ali je prijedlog odbijen s obrazloženjem da bi ujedinjenje više štetilo nego koristilo. U slov. je dijelu Istre ostvarena bliska suradnja, pa je tako istarska Družba otvorila nekoliko slov. pučkih škola, a na terenu se rad slov. i istar. podružnica često isprepletao i nadopunjavao. U Kopru su primjerice oba društva osnovala pet pučkih škola, od kojih su tri bile slovenske. Kada se zbog poodmakle dobi Vitezić zahvalio na dužnosti predsjednika, na njegovo je mjesto izabran → V. Spinčić. U ravnateljstvo su birani ugledni hrv. političari iz Istre: → M. Laginja, Andrija Stanger, → V. Zamlić i dr. Dugogodišnji tajnik bio je → V. Car Emin, koji je u knjizi Moje uspomene na »Družbu sv. Ćirila i Metoda za Istru« (1953) iznio sjećanja na njezino djelovanje. Najveći dio prihoda Družba je dobivala iz donacija: Klub ćirilo-metodskih zidara u Zagrebu priređivao je različite akcije radi prikupljanja pomoći, a pojedinci bi Družbi ponešto ostavljali u oporukama. Od 1895. prodavale su se Družbine žigice s natpisom »Bog i Hrvati« pa potom i drugi proizvodi prodajom kojih su se namicala potrebna sredstva. Jedan od izvora prihoda bile su i Družbine podružnice, članovi kojih su plaćali godišnju članarinu. Do 1903. osnovano je 47 podružnica, neke s više od 80 članova. Sve su djelatnosti bile podvrgnute osnovnom cilju – otvaranju hrv. škola u Istri; 1910. bilo ih je 38, s 3200 učenika, a do godišnje skupštine u Lignju kraj Lovrana 14.VI.1914. otvorene su 43. Kulturno-prosvjetni rad prekinuo je I.svj.rat, a djelatnost Družbe usmjerena je na pomoć gladnima i zbrinjavanje izbjeglica. Nakon rata i uspostave tal. vlasti sve su hrv. škole zatvorene. Vodstvo Družbe sklonilo se u Kraljevinu SHS, a učiteljima je bilo preporučeno da ostanu kako bi bili spremni ako se škole ponovno otvore. Dolazak fašizma na vlast 1922. označio je kraj iluzija istar. Hrvata o obećanu poštovanju njihovih nac. prava. Kako bi vratila dugove posujilnicama te tako spasila te hrvatske ustanove, D. je počela prodavati zgrade, a 1929. faš. je vlast na njezino čelo imenovala povjerenika, koji je likvidirao preostalu Družbinu imovinu. Time je završio rad jedne od najvažnijih preporodnih ustanova istar. Hrvata.

LIT.: E. Radetić, Istarski zapisi, Zagreb 1969; B. Milanović, Hrvatski narodni preporod u Istri, II, Pazin 1973; F. Ferluga Petronio, La Società dei santi Cirillo e Metodio in Istria, Istria religiosa, Trieste 1989.

S. Trogrlić

ilustracija
DRUŽBA SV. ĆIRILA I METODA ZA ISTRU, zastava bratovštine sv. Ćirila i Metoda u Sv. Jakovu u Trstu, 1900.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Družba sv. Ćirila i Metoda za Istru. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 17.7.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/753>.