astronomija ili zvjezdoznanstvo

astronomija (grč. ἀστρονομία) ili zvjezdoznanstvo, znanost o svemiru u cjelini, njegovu ustroju, svim svemirskim tijelima i pojavama te njihovim odnosima i međusobnim djelovanjima. Jedna je od najstarijih znanosti, nastala u začetcima civilizacije, ugl. zbog potrebe mjerenja tijeka vremena, praćenja i predviđanja prirodnih ciklusa, orijentacije na putovanju, izradbe kalendara. Prvom znanom pisanom zvjezdoznanstvenom spisu, zvjezdanom katalogu iz razdoblja babilonske kulture 1600. pr. Kr., prethode mnogo starije kamene megalitičke strukture koje su, među ostalim, služile kao promatračnice i kalendari. Astronomska znanja starih sredozemnih uljudbi, egip., rimske, pogotovu grčke, naslijedili su i unaprijedili Arapi, kad se nakon propasti Zapadnoga Rimskog Carstva u Europi smanjilo zanimanje za astronomiju. U XII.st. Istranin → Herman Dalmatin prevodi s arap. nekoliko ključnih astron. djela, koja čine okosnicu razvoja eur. astron. i mat. misli u idućih nekoliko stoljeća. No, o primjeni astron. znanja u to doba u Istri može se zaključivati tek posredno, npr. po gradnji nekoliko starih crkava uza zap. obalu na kojima kutovi gradnje i položaji prozora pokazuju iznenađujuću preciznost pozicioniranja u prostoru (po kutu pada Sunčevih zraka ili po sjenama određivalo se kalendarsko vrijeme), po izradbi sunčanih ura te po astron. znanjima vezanima uz pomorstvo.

Zbog potreba u pomorstvu (sinkronizacija brodskih kronometara), u Puli je na Monte Zaru Hidrografski ured 1871. utemeljio prvu modernu zvjezdarnicu u Hrvatskoj. Njezin je voditelj → J. Palisa u slobodno vrijeme, nakon časničkih dužnosti vezanih uz flotu, otkrio 20-ak planetoida (Istria, Polana, Adria i dr.), potom je u njoj djelovao → I. Benko. Nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije rad se → Zvjezdarnice u Puli gasi, a zdanje je razoreno u savezničkom bombardiranju Pule u II.svj. ratu. Istodobno je u Malom Lošinju kratko vrijeme djelovala veća amaterska zvjezdarnica obitelji Manora, koju je vodio → S. Gopčević (pseud. Leo Brenner) i uređivao popularni astron. časopis Astronomische Rundschau. Na poč. XX.st. astronomijom se bavi više znanstvenika iz Istre: → A. Mohorovičić, → A. Žmak, → F. Dominko, → F. Zagar. God. 1973. utemeljeno je Astronomsko društvo Istra u Puli, a nakon nekoliko godina i Astronomsko društvo u Višnjanu. Potonje je otvorilo → Zvjezdarnicu u Višnjanu, koja je javna i bavi se ne samo otkrivanjem asteroida i sl. već provodi i edukacijske programe (Višnjanska škola astronomije). Potom se gradi nova promatračnica Tićan te utemeljuje niz novih udruga kojima je svrha promicanje astronomije.

K. Korlević