Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

talijanska zajednica u Istri, jedna od izvornih etn. i nac. zajednica na istarsko-kvarnerskom području, koja vuče podrijetlo dijelom iz romanske i dijelom iz mlet. civilizacije područja oko sjev. Jadrana. Svojim je kult. naslijeđem i lokalnim istriotskim i istromletačkim govorima pridonijela stvaranju multietničkoga identiteta Istre. Romanizacija poluotoka započela je ubrzo nakon što su Rimljani osvojili Istru 177. pr. Kr., a istroromanska komponenta, koja se potom oblikovala u složenom postupku integracije, razmjene i kult. razvoja, poglavito u bizantsko i mletačko, a potom i u austr. doba, stvorila je baštinu nacionalnih, jez., kult. i dr. vrijednosti kojima je obilježen identitet poluotoka. Tijekom stoljećâ ta je romanska sastavnica u Istri imala važnu gospodarsku, demografsku i kult. ulogu, osobito u obalnim gradovima i gl. gradskim središtima u unutrašnjosti Istre.

Društv. stvarnost Talijana (i dr. naroda) u Istri posebno je obilježena pov. zbivanjima nakon I. svj. rata (fašizam) i nakon II. svj. rata (komunizam). God. 1944. osnovan je prvi Privremeni odbor Talijanske unije za Istru i Rijeku (Unione degli Italiani dell’Istria e di Fiume), organizacije koja je poslije postala glavnim polit. i predstavničkim tijelom tal. manjine. Nakon II. svj. rata i Mirovnog ugovora sklopljenog u Parizu 1947. razvili su se složeni gospodarski, polit. i nac. razlozi zbog kojih se u različitim fazama 1948–56. tal. stanovništvo uvelike iseljavalo (→ egzodus). Tal. sastavnica na području pripojenom Jugoslaviji postala je nac. manjinom (→ stanovništvo). Prvi službeni popis stanovništva u FNRJ iz 1948., proveden na samom poč. iseljavanja, iskazao je prisutnost 79575 građana tal. narodnosti na tom prostoru, a broj se potom svake god. smanjivao (od 35874 st. 1953. do 15132 st. 1981). U razdoblju obilježenom neugodnostima za pripadnike tal. manjine strukture zajednice ipak su održale, iako u suženom obliku, temeljne društvene, kulturne, školske i umj. ustanove te obranile (poglavito zahvaljujući djelovanju → A. Bormea) subjektivitet i prava manjine, a 1964. pokrenule nove odnose suradnje s matičnom nacijom. God. 1974. slijedio je ponovni zastoj zbog smjene Bormea, gl. čimbenika u procesu preporoda i društv. napretka zajednice. Nova kriza manjine nadvladana je krajem 1990-ih, kada nastaju novi pokreti te političke i kult. snage koji su, i u samoj zajednici i u istar. društvu općenito, promicali nove obrasce suživota, dvojezičnosti i razvoja što su Talijanima na tim područjima pružili jasne perspektive rasta. Osnutak Grupe ’88 i potom Pokreta za Konstituantu omogućio je duboke polit. promjene, koje su u siječnju 1991., nakon prvih slobodnih izbora u povijesti manjine, potaknule stvaranje jedinstvene, demokratske i pluralističke zajednice, nazvane Talijanskom unijom (→ Unione Italiana). U Puli je 3. III. 1991. sazvana prva sjednica Osnivačke skupštine nove organizacije Talijana u Hrvatskoj i Sloveniji, kojoj je novi naziv (Talijanska unija) dan u Rijeci 15. VII. 1991. Iste je god. posljednji jugosl. popis stanovništva zabilježio prve znake oživljavanja manjine i njezina brojčanoga rasta (21303 izjašnjenih Talijana u Hrvatskoj, 3063 u Sloveniji). U Hrvatskoj je 2001. zabilježeno novo, iako suzdržano, smanjenje broja tal. stanovnika (Talijanima se izjasnilo njih 19636), a zabrinjavajuće je opadanje zabilježeno u popisu iz 2002. u Sloveniji, gdje se 2258 st. izjasnilo da su tal. narodnosti (tj. njih 24% manje nego 1991). Talijanska nacionalna skupina obuhvaća (2004) ukupno 39 zajednica Talijana u Istri, gdje djeluju više manjinskih škol. ustanova (dječji vrtići, osnovne škole s područnim školama i srednje škole), izdavačka kuća → Edit, koja među mnogobrojnim izdanjima objavljuje i dnevni list → La Voce del Popolo, te dr. važna sredstva javnoga priopćivanja, npr. Radio i TV Kopar. Osnovane su ugledne kulturne, znanstvene, pedagoške i umjetničke manjinske ustanove: Talijanska drama u Rijeci (→ Dramma Italiano), Centar za povijesna istraživanja u Rovinju (→ Centro di Ricerche Storiche), Centro per l’informatica, la programmazione e l’orientamento dei quadri dell’Unione Italiana (CIPO), Talijanski odsjek na Filozofskom fakultetu te odsjeci na tal. jeziku za obrazovanje učitelja i odgojitelja na Visokoj učiteljskoj školi u Puli. Posebna prava tal. zajednice, dvojezičnost i višekulturne i višeetničke značajke Istre posebno su zaštićeni i priznati Statutom Istarske županije. Položaj i prava zajednice zajamčeni su, između ostalog, odredbama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i pravima etničkih i nacionalnih zajednica Republike Hrvatske te različitim međunar. sporazumima i ugovorima. Memorandum o sporazumu između Hrvatske, Italije i Slovenije o zaštiti tal. manjine potpisan je 15. I. 1992., a Sporazum između Republike Italije i Republike Hrvatske o manjinskim pravima potpisan je 5. XI. 1996.

E. Giuricin


TALIJANSKA ZAJEDNICA U ISTRI (karta)