pomorstvo

pomorstvo, sve vrste djelatnosti i vještina na moru ili u svezi s morem. U Istri, koju okružuje više od 500km morske obale razvijali su se → pomorski promet, → brodogradnja, → ribarstvo, → luke, iskorištavanje mora, pom. sportovi i dr., a p. je među najstarijim djelatnostima. Iako u sjeni dvaju susjednih velikih pom. centara – Trsta i Rijeke, p. je u Istri, zajedno s turizmom, najvažnija gosp. djelatnost. Pom. prošlost Istre poznata je iz legende o → Argonautima. Vrsni brodograditelji i pomorci bili su Histri i Liburni, koji su kao poznati gusari na svojim brzim brodovima → liburnama ometali rim. brodove. Rimljani su u Istri izgradili nekoliko luka i povećali promet roba i ljudi. Mletačka Republika Istrom se koristila kao mjestom za čuvanje i opskrbu galija, a istar. hrastom kao prvorazrednom građom. Istrani su bili galijoti i vrsni piloti za vođenje brodova po lagunama. Zlatno doba pomorstva u Istri nastalo je za austr. vlasti u XIX.st. i na poč. XX.st., tj. nakon početka gradnje pulskoga → Pomorskog arsenala i ratne luke sred. XIX.st. Velik napredak pom. prometa omogućivao je parni pogon, a od 1818., kada je Tršćanskim zaljevom zaplovio prvi parobrod, uz istar. se obale odvijao vrlo jak brodski promet. Velika parobrodarska društva razvila su se u Trstu (→ Austrijski Lloyd) i Rijeci, a manja u Kopru i drugim istar. mjestima. Parobrodske su linije više puta dnevno povezivale veće gradove između Trsta i Pule te prema Rijeci i otocima Lošinju i Cresu, a najjači parobrodski promet bio je na poč. XX.st. do I. svj. rata, kada se u Opatiji i na Brijunima razvijao turizam visokoga ranga. Nakon I.svj. rata za vladavine Italije p. slabi. Ponovni razvoj počinje tek nakon II.svj. rata u Jugoslaviji i nastavlja se s osamostaljenjem Hrvatske i Slovenije 1991. → Uljanik se razvio u brodogradilište svj. važnosti. Osnovana su brodarska društva Splošna plovba Piran, Istarska plovidba, → Uljanik Plovidba i dr. Uz → Luku Pula d. O. O., → Bršicu i više manjih, → Luka Koper d. D. razvila se u najveću istar. Luku i velikoga konkurenta Trstu i Rijeci. Razvoj turizma potaknuo je izgradnju mnogobrojnih marina (→ luke nautičkoga turizma).

LIT.: R. Barbalić, Pomorstvo Istre, Pomorski zbornik, 2, 1962; F. Gestrin, Pregled pomorstva v Slovenskem primorju, ibid.

J. Orbanić