Puljština

traži dalje ...

Puljština, geografsko-pov. naziv za juž. dio Istre kojemu je → Pula gl. gravitacijsko grad. središte. Na tom području, površine 576km², koje obuhvaća uz grad, općine → Barban, → Fažana, → Ližnjan, → Marčana, → Medulin, → Svetvinčenat i Grad → Vodnjan, u 88 naselja obitava 85167st. (2001). P. ima vrlo visoku gustoću naseljenosti sa 148st./km². Granica Puljštine proteže se kopnom od Barbarige na zap. obali Istre do ušća rijeke Raše u Raškom zaljevu na istoku. P. ima vrlo dugu i razvedenu obalnu liniju s nekoliko većih otoka (Brijuni) i ponešto malih (oko Pule i u Medulinskom zaljevu). Ist. obala strmija je od zapadne, koja je blago položena, tako da je cijela P. nagnuta prema zapadu. To je ugl. vapnenačko područje i, tipično za krš, bez površinskih voda, osim mjestimice lokvi. Klima i vegetacija imaju posve sredozemna obilježja, a na plodnoj crvenici uspijevaju žitarice, vinova loza i masline. Veće plodne površine oko Ližnjana te između Ližnjana i Pule omogućavaju i ekstenzivnu proizvodnju, te povrtlarstvo natapanjem podzemnom vodom iz bunara. Sjeverozap. dio Puljštine i ist. obala obrasli su gustom makijom i niskom šumom hrasta crnike, a u ostalim dijelovima prevladava kultivirani krajolik s obradivim površinama, pašnjacima i mjestimičnim šumama bjelogorice i alepskoga bora. Obalno područje juž. Puljštine izrazito je urbanizirano, kao i zaleđe Pule i neposredna okolica. Osim Pule kao glavnoga grad. naselja u juž. Puljštini koncentrirana su i druga naselja gradskog, polugradskog i seoskog tipa (osim sjedišta općina, još i → Premantura, → Pomer, → Banjole, → Šišan, → Valtura, → Muntić, → Loborika, → Krnica, → Mutvoran, → Galižana, → Filipana, Manjadvorci, → Juršići, → Čabrunići, → Režanci, → Barbariga i → Peroj, te mnogobrojna manja naselja i zaseoci. Glavne su gosp. djelatnosti Puljštine prerađivačka industrija u Puli (brodograđevna, građevinska, tekstilna, kemijska, prehrambena), te uslužne djelatnosti, osobito turizam (Pula, Medulin, Premantura, Brijuni). U unutrašnjosti podalje od mora razvija se u posljednje vrijeme → agroturizam. Prometni pravci cestovnih, željezničkih i pomorskih, te zračnih komunikacija usmjereni su prema Puli kao gl. središtu. Iako je u prošlosti (doba Austro-Ugarske) juž. P. imala i vojno značenje zbog povoljnog položaja na sjev. Jadranu, te se u XIX.st. zato i razvila brže i više od susjednih mikroregija, u posljednje se vrijeme promjenom geopol. odnosa znatno smanjuje važnost za vojne potrebe. P. je bila naseljena u svim pov. razdobljima, od paleolitika (→ Šandalja) i neolitika do današnjih dana. Mnogobrojna gradinska naselja brončanoga i željeznoga doba svjedoče o gustoj naseljenosti u posljednja dva tisućljeća pr. Kr., a u rim. doba izgrađene su mnogobrojne rustične vile, središta poljop. imanja. U ranome sr. vijeku P. je slabije naseljena Slavenima (Hrvati), jer je romanski utjecaj potomaka romaniziranoga stanovništva ovdje bio jači nego u središnjoj Istri. Obalni dio Puljštine i Pula i dalje su u sr. vijeku bili orijentirani na more i veze s drugim jadranskim središtima, poglavito s Akvilejom i, poslije, Venecijom. Mnogobrojni romanski toponimi koji su na području cijele Puljštine preživjeli do duboko u sr. vijek svjedoče o gustoj naseljenosti, koja je prekinuta nizom epidemija kuge i drugih bolesti u XIII–XIV.st., nakon kojih su mnogobrojna sela ostala prazna. Mletačka je vlast u XV–XVII.st. naselila u Puljštini, kao i drugdje na svojim posjedima u Istri, izbjeglice pred Osmanlijama iz Dalmacije i drugih zemalja pod njezinom vlašću (→ migracije), najvećim dijelom Hrvate, ali i pripadnike drugih naroda (Crnogorci, Grci, Albanci, Ciprani). Tako su sela u Puljštini ponovno naseljena, a osnovana su i nova, koja postoje i danas. Suvremeni razvitak započeo je sred. XIX.st., kada je Pula postala gl. bazom ratne mornarice, što je privuklo mnogobrojne radnike, obrtnike i trgovce, izgrađena je želj. pruga, te je broj stanovnika Puljštine naglo narastao. Unatoč promjenama polit. sustava nekoliko država i odlascima dijela stanovništva u više navrata (→ egzodus), Puljština se, s prekidima u razvoju i stagnacijama, razvijala do današnjeg položaja najrazvijenije regije hrv. Istre.

R. Matijašić

ilustracija
PULJŠTINA

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Puljština. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 15.6.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/2276>.