Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

gospodarstvo. Još u antičko doba stanovništvo Istre bavilo se → ratarstvom, → vinogradarstvom, maslinarstvom i → ribarstvom. Ravnomjeran gosp. razvitak u Istri ometali su pojedini vladari, koji su nastojali što više iskoristiti istarske gosp. mogućnosti. Ind. se proizvodnja (→ industrija) počela uvoditi u Istru u XVIII.st.: najprije je u okolici Buzeta, kraju razvijenoga stočarstva, 1760. otvoren pogon tkaonice s 50 razboja i bojaonicom. Ubrzo potom počinje znatnija eksploatacija ruda (rudarstvo), preradba sumporne rude u dolini rijeke Mirne i vađenje kremenoga pijeska u okolici Pule, a 1807. otvaraju se prvi ugljenokopi kamenoga ugljena u Raši i niz → kamenoloma za vađenje ukrasnoga kamena. Nakon uspostave austr. vlasti nastaju velike društv. promjene (ukida se kmetstvo). Pula 1853. postaje gl. ratnom lukom Monarhije i u njoj se 1856. postavljaju temelji pom. arsenala (→ brodogradnja). Želj. pruga Divača–Pula (→ željeznički promet, → promet), izgrađena 1876., znatno je potaknula razvitak istar. gospodarstva. Podižu se tvornice duhana i preradbe ribe u Rovinju te uređuje eur. mondeno ljetovalište na Brijunima (→ turizam i ugostiteljstvo). Nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije Istra, priključena Italiji 1918., gubi dotadanju stratešku važnost, te znatno opada zaposlenost i općenito se smanjuje gosp. djelatnost, osim u eksploataciji raškoga ugljena, boksita i kremenoga pijeska, kojih se proizvodnja povećala zbog potreba tal. vojne industrije i njezinih priprema za rat. Tijekom II. svj. rata Istra je pretrpjela velika razaranja, te su prve poslijeratne god. bile usmjerene u obnovu gospodarstva i prateće infrastrukture. Gospodarstvo se ubrzano razvijalo nakon 1957., kada su u Istri podignuti mnogobrojni proizvodni i uslužni kapaciteti te izgrađeni važni infrastrukturni sustavi. Najsnažnije su se razvili prerađivačka industrija i turizam. Osim izrazito izvozno usmjerene brodogradnje u Puli, ubrzano se razvijaju i druge ind. grane: preradba duhana i ribe u Rovinju, proizvodnja nemetala u Puli, Koromačnom i Umagu, tekstilna ind. u Pazinu i Puli, preradba plastičnih masa i kem. industrija u Pazinu i Umagu, metalna industrija i strojogradnja u Puli, Labinu i Raši, automobilska ind. u Buzetu i dr. Naglo se šire turizam i ugostiteljstvo, posebno na zap. obali Istre – Poreču, Rovinju i Umagu, koji su nakon velikih ulaganja u smještajne kapacitete i prateću infrastrukturu postali pokretačima hrv. turizma i vrlo traženim eur. turist. odredištem.

Gospodarski rast pokazuju podatci o BDP-u. On je 1960. u hrv. Istri iznosio 2078 USD po stanovniku, a 1986. dostigao je 7518 USD, te je bio 30% viši od hrv. prosjeka. U 1990-ima, kao izravna posljedica raspada Jugoslavije, ratnih zbivanja, gubitka tržišta i tranzicije hrv. gospodarstva u tržišno orijentirano gospodarstvo, znatno je opala gosp. djelatnost i u Istri, te je BDP po stanovniku 1995. iznosio samo 4104 USD, a nezaposlenost dostigla stopu od 16%. Provedba vlasničke pretvorbe, unutrašnji preustroj 168 dotadanjih društv. poduzeća i inozemna ulaganja posljednjih su godina ojačali istar. gospodarstvo. Prema procjeni Hrvatske gospodarske komore, Istarska je županija u 2002. ostvarila BDP od oko 12 milijardi kn, ili 8677 USD po stanovniku te je njezin udio u ukupnom BDP-u Republike Hrvatske iznosio 6,8%. U tijeku 2002. u gospodarstvu Istre djelovalo je 5083 poduzetnika i oko 8000 obrtnika, s ukupno 72472 zaposlene osobe; poduzetnici su ostvarili ukupan prihod od 20,1 milijarde kn: prerađivačka industrija 34,3%, trgovina 31,7%, hoteli i restorani 10,7%, graditeljstvo 6%, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 5,1%, prijevoz, skladištenje i veze 3,2% itd. Povoljan zemljopisni položaj, duga gosp. postojanost i razina tehnološkoga znanja pridonijeli su visokoj izvoznoj usmjerenosti istar. gospodarstva, koje je u 2003. izvezlo robe u vrijednosti od 745,5 mil. USD, odn. 12,1% ukupnoga robnoga izvoza RH. Najperspektivnija djelatnost županije, turizam, ostvarila je u 2003. god. 27% svih dolazaka i 35% svih noćenja posjetitelja u Hrvatskoj. U području industrije razvijena je brodogradnja, proizvodnja građev. materijala (cement, vapno, kamen, cigla), duhanskih proizvoda, namještaja, el. strojeva i uređaja, dijelova za automobilsku industriju, stakla, tekstilnih proizvoda, plastike i prehrambenih proizvoda. U Istri se velika pozornost posvećuje oživljavanju poljogospodarstva, poglavito vinogradarstva, maslinarstva, sustava ekološke proizvodnje hrane i → agroturizma. Istarska županija sustavno potiče razvitak maloga gospodarstva, i to programima sufinanciranja kamata na zajmove, osnivanjem potpornih institucija, izgradnjom i opremanjem poslovnih zona, organizacijom gosp. Sajmova i izložbi te podukom poduzetnika. Gospodarstvo Istarske županije vrlo je raznoliko i obuhvatno. Po svojim gosp. Mogućnostima vrlo je privlačno domaćim i inozemnim ulagačima, te je u razdoblju 1993–2002. registrirano 337 mil. USD izravnih inoz. Ulaganja, ugl. U turizam, proizvodnju građev. Materijala te proizvodnju i distribuciju el. Energije (→ elektroprivreda). Županija je dobila priznanja Hrvatske udruge poslodavaca u 2000. i 2002. za najbolje rezultate u poticanju razvoja poduzetništva. Izgradnja → Istarskoga ipsilona i Vodoopskrbnoga sustava Istre → Butoniga te plinofikacija (→ plin, prirodni) poluotoka snažno će potaknuti gosp. Rast i punu valorizaciju istarskih gosp. Mogućnosti.

M. Ferenčić