Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

stranke, političke, oko političkog programa okupljene organizacije koje kontroliraju procese odlučivanja ili nastoje zadobiti takav nadzor. Ovlasti za odlučivanje ili izravan utjecaj na političke odluke u pravilu stječu sudjelovanjem na slobodnim izborima. Do prvih je modernih organiziranih političkih istupanja u Istri došlo 1848., no razvoj političkih stranaka započinje nakon 1860., padom Bachova apsolutizma. Pod austr. su vlašću stranke uglavnom bile podijeljene prema nacionalnoj pripadnosti (talijanske, hrvatske i slovenske) te su sudjelovale u političkim borbama tijekom → hrvatskoga narodnog preporoda. Stranke istar. Talijana birale su između katolicizma i liberalizma kao glavnih ideoloških usmjerenja, no takva podjela nije zaobišla ni hrv. i slov. političare, iako je zbog važnosti nacionalnog pitanja ostala slabije izražena. Na ljevici se javljaju stranke socijalističkog i socijaldemokratskog opredjeljenja. Stranke su se mogle razlikovati i po jačini zastupanja protuaustrijskih, protuslavenskih i iredentističkih ideja. Najpoznatije stranke austr. razdoblja jesu → Hrvatsko-slovenska narodna stranka, → Jugoslavenska socijalnodemokratska stranka, Talijanska kršćansko-socijalna stranka (→ Partito Cristiano Sociale Italiano), Talijanska liberalna stranka (→ Partito Liberale Italiano), Talijanska socijaldemokratska stranka (→ Partito Socialdemocratico Italiano). Stranke su se tada nadmetale na trima razinama: općinskoj; u pokrajinskom → Istarskom saboru, gdje je u složenim raspravama o međunac., polit., gosp., kult. i drugim prilikama prevladala podjela na tal. iredentističku i hrvatsko-slovensku struju vođenu načelima preporodnoga pokreta s ciljem masovnijeg uvođenja Hrvata i Slovenaca u politički život; na izborima za → Carevinsko vijeće u Beču. Od 1880-ih na istar. hrvatskoj političkoj sceni dominantnom se programu narodnjaštva preko nove generacije političara pridružuje ideologija pravaštva. Politička mobilizacija hrv. i slov. glasačkog tijela davala je rezultate te je na izborima za Carevinsko vijeće 1907. Hrvatsko-slovenska narodna stranka bila uspješnija od Talijanske liberalne stranke.

Nakon I. svj. rata i uspostave tal. vlasti u Istri aktivne su Hrvatsko-slovenska narodna stranka (Jugoslavenska narodna stranka), Istarska demokratska stranka (→ Partito Democratico Istriano), Komunistička partija Italije (→ Partito Comunista d’Italia), Nacionalna fašistička stranka (→ Partito Nazionale Fascista), Socijalistička stranka Italije (→ Partito Socialista d’Italia), Talijanska pučka stranka (→ Partito Popolare Italiano), Talijanska republikanska stranka (→ Partito Repubblicano Italiano) i Talijanska socijalistička unija (→ Unione Socialista Italiana). Djelovanje hrv. i slov. političara znatno je otežano, a česti su bili sukobi lijeve i fašističke opcije. Vlast je 1926. ukinula višestranačje te dopustila djelovanje samo Nacionalne fašističke stranke i niza pomoćnih organizacija pod njezinim nadzorom (→ fašizam). Stranke ljevice (socijalisti i komunisti) djelovale su otada u tajnosti.

Nakon II. svj. rata jednostranački se sustav nastavio, a vlast je bila u rukama Komunističke partije Jugoslavije (od 1952. pod nazivom → Savez komunista Jugoslavije, odn. Savez komunista Hrvatske, a u slov. dijelu Istre Savez komunista Slovenije). Usprkos valovima liberalizacije komunisti su nadzirali sav politički život, uključujući i niz društveno-političkih udruga i organizacija (Socijalistički savez radnog naroda, Savez sindikata, Savez socijalističke omladine i dr.). Uspostavom višestranačja 1990. u hrv. dijelu Istre osnovane su brojne stranke koje su sudjelovale na slobodnim izborima i u političkom životu. U Zagrebu je 17.VI.1989. utemeljena → Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), a u Puli je Osnivački općinski odbor utemeljen 7.II.1990. Prva izborna skupština stranke u Puli održana je 6.X.1990. Regionalna stranka → Istarski demokratski sabor (IDS) utemeljena je 14.II.1990. → Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), sljednica Saveza komunista Hrvatske kao Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena, a 1993. dobila je sadašnji naziv. U Istri je na izborima 1990. postigla najveći uspjeh. I druge stranke osnivale su 1990. i 1991. svoje područne organizacije u Istri: Hrvatska seljačka stranka (HSS), Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS); poslije Hrvatska narodna stranka (HNS), Liberalna stranka (LS), Demokratski centar (DC) i → Istarski demokratski forum (IDF). Ostale su stranke igrale manju ulogu u polit. životu. U liburnijskom dijelu poluotoka djeluje Primorsko-goranski savez (PGS). Osim spomenutih, na izborima su u Istri sudjelovale i Akcija socijaldemokrata Hrvatske (ASH) – prije SSH – Socijalistička stranka Hrvatske (odn. Savez socijalista Hrvatske), Hrvatska demokratska stranka (HDS), Hrvatska čista stranka prava (HČSP), Hrvatska kršćansko- demokratska stranka (HKDS), Hrvatska kršćansko-demokratska unija (HKDU), Hrvatska pučka stranka (HPS), Hrvatska stranka naravnog zakona (HSNZ), Hrvatska stranka prava (HSP), Hrvatska stranka zelenih (HSZ), Hrvatski republikanci (HR), Kršćanska narodna stranka (KNS), Nova Hrvatska (NH), Socijalistička radnička partija (SRP), Socijalno-demokratska unija (SDU), Zelena stranka (ZS) i Talijanska demokratska zajednica (TDZ). Regionalnim strankama (IDS, IDF, PGS) pripadaju i Istarska nezavisna stranka (INS), osnovana 15.IX.1990 (predsjednik Franko Šturman), Istarska pučka stranka (IPS) i Istarska liberalna stranka (ILS, poslije Istarska stranka – IS). Manje stranke obično stvaraju koalicije, a u najnovije vrijeme na lokalnoj je razini zamjetan uspjeh nezavisnih kandidata. Stranke imaju različita stajališta o aktualnim političkim događajima i nekim društvenim pitanjima, a povremeno pokreću inicijative za koje nastoje zainteresirati birače i medije. Među temama koje su posljednjih petnaestak godina zaokupljale političke stranke i širu javnost jesu → regionalizam, → dvojezičnost, manjinska pitanja, pretvorba i privatizacija, nezaposlenost i radnička prava, dvojbe o elitnom i masovnom turizmu, bespravna gradnja, prodaja atraktivnog zemljišta u priobalju, naplata cestarine i tunelarine, demilitarizacija, ekologija. Politička se djelatnost odvija bez većih potresa te uz prevladavajuću usmjerenost načelima ljevice, lijevoga centra i centra, uz često isticanje istar. → antifašizma kao i dalje aktualnoga određenja na široj hrv. političkoj sceni.

Redoviti višestranački izbori za lokalnu samoupravu, tj. općinska i gradska vijeća, održani su 1993., 1997. i 2001; ponovljeni u Lanišću 1997., prijevremeni u Novigradu 2003. i Balama 2004., te prvi općinski izbori u Fažani 2001. Broj osvojenih vijećničkih mjesta bio je sljedeći:

BUJŠTINA

Brtonigla

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - BUJŠTINA, Brtonigla

Buje

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - BUJŠTINA, Buje

Grožnjan

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - BUJŠTINA, Grožnjan

Novigrad

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - BUJŠTINA, Novigrad

Oprtalj

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - BUJŠTINA, Oprtalj

Umag

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - BUJŠTINA, Umag

BUZEŠTINA

Buzet

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - BUZEŠTINA, Buzet

Lanišće

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - BUZEŠTINA, Lanišće

LABINŠTINA

Kršan

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - LABINŠTINA, Kršan

Labin

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - LABINŠTINA, Labin

Pićan

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - LABINŠTINA, Pićan

Raša

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - LABINŠTINA, Raša

Sveta Nedelja

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - LABINŠTINA, Sveta Nedelja

PAZINŠTINA

Cerovlje

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - PAZINŠTINA, Cerovlje

Gračišće

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - PAZINŠTINA, Gračišće

Karojba

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - PAZINŠTINA, Karojba

Lupoglav

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - PAZINŠTINA, Lupoglav

Motovun

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - PAZINŠTINA, Motovun

Pazin

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - PAZINŠTINA, Pazin

Sveti Petar u Šumi

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - PAZINŠTINA, Sveti Petar u Šumi

Tinjan

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - PAZINŠTINA, Tinjan

POREŠTINA

Kaštelir - Labinici

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - POREŠTINA, Kaštelir - Labinici

Poreč

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - POREŠTINA, Poreč

Sveti Lovreč

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - POREŠTINA, Sveti Lovreč

Višnjan

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - POREŠTINA, Višnjan

Vižinada

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - POREŠTINA, Vižinada

Vrsar

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - POREŠTINA, Vrsar

PULJŠTINA

Barban

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - PULJŠTINA, Barban

Fažana

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - PULJŠTINA, Fažana

Ližnjan

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - PULJŠTINA, Ližnjan

Marčana

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - PULJŠTINA, Marčana

Medulin

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - PULJŠTINA, Medulin

Pula

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - PULJŠTINA, Pula

Svetvinčenat

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - PULJŠTINA, Svetvinčenat

Vodnjan

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - PULJŠTINA, Vodnjan

ROVINJŠTINA

Bale

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - ROVINJŠTINA, Bale

Kanfanar

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - ROVINJŠTINA, Kanfanar

Rovinj

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - ROVINJŠTINA, Rovinj

Žminj

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - ROVINJŠTINA, Žminj

LIBURNIJA (Primorsko-goranska županija)

Lovran

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - LIBURNIJA (Primorsko-goranska županija), Lovran

Matulji

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - LIBURNIJA (Primorsko-goranska županija), Matulji

Mošćenička Draga

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - LIBURNIJA (Primorsko-goranska županija), Mošćenička Draga

Opatija

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - LIBURNIJA (Primorsko-goranska županija), Opatija

Istodobno s izborima za gradska i općinska vijeća (1993., 1997. i 2001) održani su redoviti izbori za Skupštinu Istarske županije. Njihovi rezultati pokazuju s vremenom nešto slabiju, ali i dalje čvrstu dominaciju IDS-a, dok po uspješnosti slijede stranke koje su najjače na nacionalnoj razini (HDZ, SDP i dr.). Na izborima održanima 1993. od upisanih 159301 birača glasovalo je 118410 ili 74,3%. Nevrijedećih listića bilo je 3481 (2,9%), a stranke i koalicije postigle su sljedeći uspjeh:

BROJ VIJEĆNIKA U SKUPŠTINI (1993.)

U 19 od 20 izbornih jedinica pobijedili su kandidati IDS-a, a u jednoj kandidat HSNZ-a. U toj je izbornoj jedinici kandidatura IDS-a povučena zbog formalnih razloga.

Na izborima održanima 1997. od upisanih 173666 birača glasovalo je 125786 ili 72,4%. Nevrijedećih listića bilo je 3517 (2,8%), a stranke i koalicije ostvarile su sljedeće rezultate:

BROJ VIJEĆNIKA U SKUPŠTINI (1997.)

Na izborima održanima 2001. od upisanih 184663 birača glasovalo je 94067 ili 50,9%. Nevažećih listića bilo je 3070 (3,3%), a rezultati su bili slijedeći:

BROJ VIJEĆNIKA U SKUPŠTINI (2001.)

Istarski zastupnici u Hrvatskom saboru od 1990. dolaze iz redova IDS-a, HDZ-a, SDP-a, HSLS-a.

R. Matijašić, I. Duda, tablični podatci: E. Soldatić

Političke stranke u Sloveniji. U valu demokratizacije poč. 1990-ih svoj su prostor našle nove političke stranke iako se u početku nisu tako nazivale. Zbog zakonskih ograničenja koja nisu dopuštala formalno višestranačje u Sloveniji su najprije nicali savezi (zveze) koji su se u prvo vrijeme mogli osnivati samo u okviru Socijalistične zveze delovnega ljudstva (SZDL). Svi su se novonastali savezi ubrzo organizirali i u istar. općinama. Prva je nastala u Ljubljani u svibnju 1988., Slovenska kmečka zveza (SKZ), preteča Slovenske ljudske stranke (SLS). Slijede u siječnju 1988. Slovenska demokratična zveza (SDZ), koja se poslije raspala na Demokratičnu stranku (DS) i Narodnu demokratsku stranku (NDS). U veljači nastaje Socijaldemokratska zveza Slovenije (SDZS), iz koje je proizišla Socialdemokratska stranka Slovenije (SDSS), poslije Socialdemokrati Slovenije (SDS), odnosno danas Slovenska demokratska stranka (SDS). U lipnju 1989. nastaje prva ekološka stranka Zeleni Slovenije, koja se poslije također raspala. U studenome su utemeljeni Slovenski krščanski demokrati (SKD), koji se poslije spajaju sa SLS-om, osim frakcije koja osniva Novu Sloveniju (NSl). U studenome 1989. također se u stranku preobražava bivša Zveza socijalistične mladine Slovenije (ZSMS), iz kojega će poslije nastati Liberalno-demokratska stranka (LDS), nakon toga Liberalna demokracija Slovenije. U prosincu nastaje Slovenska obrtniška stranka (SOS), poslije Liberalna stranka (LS), a u siječnju 1990. Socijalistična zveza pretvara se u Socijalističku stranku Slovenije (SSS). U svibnju 1990. osnovana je stranka umirovljenika Demokratična stranka upokojencev Slovenije (DeSUS). Nakon napuštanja saveznoga kongresa u Beogradu u siječnju 1990., u veljači Zveza komunistov Slovenije (ZKS) pridodaje svojemu nazivu još i kraticu SDP – Stranka demokratične prenove, odbacujući poslije ZKS, nakon čega dolazi do udruživanja s manjim strankama u Združenu listu socialnih demokrata (ZLSD). U prosincu 1989. opozicija (SKD, SKZ, SDZ, SDZS, Zeleni, SOS) udružuje se u koaliciju DEMOS, koja nakon prvih izbora u svibnju 1990. dobiva mandat za sastavljanje slovenske vlade. U tri istar. općine od samoga početka višestranačkih izbora birači većinski glasuju (na parlamentarnim i lokalnim izborima) za ljevicu (ZLSD, LDS), što se prekida tek na lokalnim izborima 2002. u Kopru pobjedom liste Koper je naš. Na tom području djeluju još i Istrski demokratski zbor (IDZ, Istarski demokratski sabor), Zveza za Primorsko (ZZP) kao i lokalne organizacije drugih stranaka nastalih u međuvremenu: Slovenska nacionalna stranka (SNS), Stranka mladih Slovenije (SMS) i dr. Lokalni su izbori održani 1994., 1998 (u Kopru 1999. zbog ustavnog spora o teritorijalnom ustroju općine), i 2002. U sva tri općinska vijeća pripadnici tal. manjine biraju neposredno svoje vijećnike. Broj osvojenih vijećničkih mjesta bio je sljedeći:

Kopar

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - Kopar (Političke stranke u Sloveniji)

Izola

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - Izola (Političke stranke u Sloveniji)

Piran

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - Piran (Političke stranke u Sloveniji)

Političke stranke u Italiji. U tal. su općinama Dolina i Milje od prvih administrativnih poslijeratnih izbora 1949. prisutne sve veće nacionalne stranke, među kojima Democrazia Cristiana (DC), Partito Socialista Italiano (PSI) i Partito Comunista Italiano (PCI). U Dolini je dugo vodeća bila stranka PCI i njezini nasljednici (Democratici di Sinistra, Comunisti Italiani, Partito della Rifondazione Comunista), koji su od 1995., sa strankom Slovenska skupnost (SSK), izraz koalicije lijevoga centra Ulivo. U Miljama su prednjačili komunisti i socijalisti do 1996., kada su vlast prepustili listi desnoga centra Polo, odn. Casa delle Libertà (Forza Italia, Alleanza Nazionale, Lega Nord). Broj osvojenih vijećničkih mjesta na posljednjim lokalnim izborima bio je sljedeći:

Milje

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - Milje (Političke stranke u Italiji)

Dolina

BROJ OSVOJENIH VIJEĆNIČKIH MJESTA - Dolina (Političke stranke u Italiji)